Unatoč krizi, raste kupovna moć stanovnika Europe!

Zanimljivo je da su, unatoč tekućoj dužničkoj krizi i ekonomskom usporavanju koje je zabilježeno u drugoj polovini ove godine, novi rezultati istraživanja o kupovnoj moći – “GfK Purchasing Power Europe 2011/2012” – koje se provodi u 42 zemlje Europe, ipak optimistični.

Prosjek kupovne moći po stanovniku Europe iznosi trenutno 12.774 eura. Lani je taj prosjek bio 11.945 eura – dakle, zabilježena je stopa rasta od 3 posto.

No, treba naglasiti da stopa rasta za 15 najstarijih članica EU iznosi svega 2.3 posto, dok većem rastu u biti pridonose uglavnom nove članice i neke zemlje kandidati za ulazak u EU – naročito Turska i Ukrajina, čiji veliki broj stanovnika i više stope rasta doprinose pojačanju prosječne stope rasta za cijelu Europu.

Kupovna moć je mjera za raspoloživ dohodak po stanovniku nakon odbitka poreza. Dakle, studija daje godišnji dohodak po stanovniku u eurima. Baza su podaci službene statistike i instituta pojedinih zemalja. Ukupan iznos kupovne moći odražava raspoloživ dohodak za kupovinu stanovništva i fiksne troškove te druge troškove kao što su putovanja i odmor. Ukratko, kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku – neto primanja građana i jedan je od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala, budući da prodaja roba i usluga direktno ovisi od razine kupovne moći.

S kupovnom moći od 29.028 eura Norveška je treća na listi od 42 zemlje Europe. Ispred nje su jedino Lihtenštajn i Švicarska. Nešto manje od 5 milijuna stanovnika u Norveškoj ima dvostruko veću kupovnu moć od prosjeka za sve promatrane zemlje Europe. Najbogatiji okrug u Norveškoj (Baerum) ima kupovnu moć od čak 37.209 eura, a glavni grad Oslo, sa svojih 600 tisuća stanovnika, ima kupovnu moć od 33.481 eura, dok kupovna moć u najsiromašnijem okrugu iznosi 22.275 eura.

U Hrvatskoj je sada kupovna moć na razini od 5.011 eura, a nalazi se na trećem mjestu među zemljama kandidatima, iza Islanda i Turske. Inače, Hrvatska se nalazi na 31. mjestu od ukupno 42 zemlje u Europi (2010 = rang je bio 29. mjesto, a 2009 = 27. mjesto). Gotovo četvrtina kupovne moći u Hrvatskoj koncentrirana je u urbanom okrugu Zagreba. Građani Zagreba (oko 800 tisuća stanovnika) su 30 posto bogatiji od nacionalnog prosjeka. S kupovnom moći po stanovniku od 6,507 eura Zagrepčani su približno na polovini iznosa prosječnog Europljanina. Za usporedbu u susjednoj Sloveniji građani Ljubljane (oko 350 tisuća stanovnika) imaju duplo veću kupovnu moć od Zagrepčana.

Nakon Zagreba po kupovnoj moći slijede građani Istre, a najsiromašniji su stanovnici koji se nalaze uz granicu s BiH te Srbijom.