Hrvatski srednjoškolci piju i puše više od europskih vršnjaka

Šesnaestogodišnjaci u Hrvatskoj piju, opijaju se, puše i snifaju lijepila više od europskog prosjeka. Rezultat je to europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uporabi droga, koje je provedeno na reprezentativnom uzorku prvih i drugih razreda srednje škole. Radi se o projektu praćenja ovisnosti o pušenju, alkoholu i drugim sredstvima ovisnosti, koje se radi svake četiri godine u trideset šest europskih zemlja i SAD-u, pa tako i u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je ove godine na pitanja odgovorilo ukupno 5.926 srednjoškolaca, od čega 3.002 dječaka i 2.924 djevojčice. Od ukupnog broja učenika koji su sudjelovali u ovom istraživanju, njih 1.553 su gimnazijalci, 2.406 učenika četverogodišnjih škola, a njih 1.967 su učenici trogodišnjih škola.

Puštenje

908564_43268357Što se tiče pušenja cigareta, zaključci su da naši učenici i učenice puno puše, te da dječaci puše češće od djevojčica. U 2. razredima porast za više od 10% u odnosu na 1. razrede. Zagrebački učenici i učenice puše više u odnosu na hrvatski prosjek.
Glavna koordinatorica pojekta za Hrvatsku prof.dr. Marina Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kaže kako je nažalost kod nas izostao očekivani pad pušenja i pijenja alkohola koji se bilježi u većini europskih zemlja.
Rezultati pokazuju da unatoč činjenici da je u Hrvatskoj pušenje ocijenjeno kao opasno po zdravlje ipak je u posljednjih mjesec dana njih 41 posto pušilo i svrstalo tako Hrvatsku po tome na treće mjesto u Europi, odmah iza Latvije i Češke. Očekivano najmanje puše mladi u SAD-u, na Islandu, Norveškoj, ali i u Crnoj Gori i Albaniji.

Prof.dr. Kuzman ističe da je u drugim zemljama uočena značajna povezanost ranog započinjanja pušenja s dostupnosti cigareta, no primjerice u Hrvatskoj zabrana prodaje duhanskih proizvoda mladima gotovo da se i ne poštuje.

Alhokol

1368042_36200701Kada je riječ o alkoholu, dječaci su znatno skloniji opijanju od djevojčica. Svaki 8. učenik 1. razreda odnosno svaki 5. učenik 2. razreda opio se 20 i više puta u životu. Postoci su viši u dječaka i viši u 2. razredima.
Ispijanje 5 i više pića za redom gotovo je jednako prisutno u Zagrebu i Hrvatskoj te dvostruko češće kod dječaka nego kod djevojčica.
Naše učenice češće piju žestoka pića, uključujući žestoka pića pomiješana s bezalkoholnim pićima. Dječaci piju više od djevojčica, no najčešće piju pivo a najrjeđe žestoka pića. Do dobi od 13 godina gotovo svaki 3. dječak i svaka 6. djevojčica opila se barem jednom u životu (više u Zagrebu).
Gotovo svaki 3. dječak i svaka 5. djevojčica doživjeli su barem jednu neugodnost zbog uzimanja alkohola, a razlike nema između Zagreba i Hrvatske. Najčešće neprilike su oštećenje stvari ili odjeće, svađa ili prepirka te kod dječaka sukob ili tučnjava.
Dok je prije desetak godina ovo istraživanje govorilo kako mladi u Hrvatskoj piju manje od europskog prosjeka u ovom najnovijem to se promijenilo, zaključak je istraživača.

Droga

913610_79661945Najveći dio učenika koji su ikad uzeli neko sredstvo ovisnosti, osim alkohola i cigareta, uzeo je marihuanu. Bilo koju drogu osim marihuane i hašiša probalo je znatno manje učenika. Pritom razlike između Zagreba i Hrvatske nisu tako velike.
Udisanje ljepila i drugih otapala po učestalosti se nalazi nakon alkohola, cigareta i marihuane. Kod dječaka nakon inhalanata po učestalosti uzimanja dolazi ecstasy.
Kod djevojčica u Hrvatskoj nakon inhalanata po učestalosti uzimanja dolaze sedativi. Zagrebačke učenice drugih razreda podjednako uzimaju inhalante, ecstasy i sedative. Sedative više uzimaju učenice.

Tu također nema značajnije razlike između Hrvatske i Zagreba.
Amfetamin je još jedno sredstvo ovisnosti s kojim eksperimentira priličan postotak naših učenika.
Ostala sredstva ovisnosti: crack, kokain, heroin, halucinogene gljive i likvid/GHB

Zaključci:

• Nalazimo jednake trendove u nacionalnom i zagrebačkom uzorku
• Barem jednom u životu teške droge je probalo manje od 2% učenika i učenica
• Razlike između djevojčica i dječaka nisu velike niti jasno izražene
• Uglavnom su viši postoci u drugim nego u prvim razredima

Najviše učenika i učenica je došlo do svoje prve droge kada je bila dijeljena u grupi prijatelja. Slijedi droga dobivena od prijatelja iste ili mlađe dobi. Učenici drogu češće kupuju. Učenice do droge češće dolaze u svojoj kući.

Najveći postotak učenica navodi disko, kafić i sl. kao mjesta gdje se lako mogu kupiti marihuana i hašiš. Kod učenika je na prvom mjestu ulica i park.
30% zagrebačkih učenika i 29% učenica navode školu kao mjesto gdje se lako može kupiti marihuana i hašiš. U drugim dijelovima Hrvatske je taj postotak nešto niži (22%).

Istraživače je najviše iznenadilo prvo mjesto hrvatskih učenika u uporabi inhalata kao sredstva ovisnosti, a riječ je o primjerice udisanju ljepila i drugih industrijskih otapala, poput benzina, raznih sprejeva i boja, kojima se postiže vrlo brza opijenost, pa potom i pospanost ili smetenost.

Treba reći da su to inače vrlo otrovna sredstva koja mogu biti čak i smrtonosna, ali svakako će izazvati mučninu, proljev, zatim ponekad i krvarenje iz nosa a kako se nerijetko navuče preko glave i plastična vrećica ovisnik se može i ugušiti. Dugoročne posljedice mogu biti oštećenje mozga, leđne moždine, sluha, jetre i bubrega i trajno grčenje mišića nogu i ruku.

Što se tiče usporebe s ostalim zemljama, hrvatski učenici manje od prosjeka Europe koriste marihuanu, druge droge i tablete za spavanje ili pak sedative.

Premda bi uvjetno rečeno mogli biti zadovoljni činjenicom da su mladi u Hrvatskoj u europskom prosjeku po uporabi marihuane, loše je što istodobno raste broj onih koji miješaju alkohol i tablete. Najviše pak brine to što hrvatski učenici drže apsolutno prvo mjesto u Europi po uporabi inhalata.

– Ovo istraživanje pokazuje da ne radimo dovoljno na prevenciji ovisnosti među mladima i to ne samo na razini edukacije u školama već i društvene percepcije opasnosti od alkohola i cigareta, rekla je prof.dr. Kuzman.