aktualno-98

Na današnji datum, 14. lipnja, diljem svijeta se obilježava Svjetski dan darivatelja krvi, čime se nastoji podići razina svijesti o potrebama i važnosti sigurne krvi i krvnih pripravaka. Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se svake godine a time se želi odati počast svim darivateljima krvi te potaknuti aktualne i potencijalne darivatelje na redovito, dobrovoljno i neplaćeno darivanje krvi, jer su oni glavni oslonac sigurnih zaliha krvi čime se smanjuje rizik od infekcija koje se prenose transfuzijom (HIV i hepatitis). Vodeća tema ovogodišnjeg Svjetskog dana darivatelja krvi je „Svaki darivatelj krvi je heroj” koja se temelji na ideji da svatko od nas može postati junak davanjem krvi i spašavanjem nečijeg života.

Svjetska zdravstvena organizacija s partnerima potiče zajednicu da se pridruže kampanji povodom Svjetskog dana darivatelja krvi pod nazivom „Obojite svijet crveno” koristeći simbolički crvenu boju u formiranju „kapi ljudske krvi” na istaknutim javnim mjestima tijekom umjetničkih, kulturnih ili glazbenih događanja ili osvjetljavanjem spomenika, popularnih znamenitosti i građevina.

U svibnju 2005. godine ministri zdravstva iz cijelog svijeta na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije donijeli su rezoluciju kojom su 14. lipnja proglasili Svjetskim danom darivatelja krvi u čast nobelovca dr. Karla Landsteinera koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa. Danas milijuni ljudi diljem svijeta duguju svoj život darivateljima krvi, no unatoč tome, milijuni još uvijek ne mogu dobiti krv kada je potrebno. Unatoč brojnim istraživanjima, krv u cijelosti još uvijek nije moguće nadomjestiti umjetnim pripravkom. Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika zato je potrebno uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi.

Tko može darovati krv?

Krv može darovati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja koje uključuje sljedeće karakteristike:
dob:

* od 18 do 65 godina starosti,
* tjelesna težina: iznad 55 kg – proporcionalna visini,
* tjelesna temperatura do 37°C,
* krvni tlak: sistolični 90-180 mm/Hg, dijastolični 50-110 mm/Hg, (vrijednosti normalnog tlaka: <139/<89)
* puls: 50-110 otkucaja u minuti,
* hemoglobin: muškarci 135 g/L, žene 125 g/L.

Tko ne smije darovati krv?

Oko 10% darivatelja se tijekom pregleda odbije. Oni mogu biti privremeno ili trajno odbijeni. Razlog odbijanja uvijek je opasnost od uzimanja krvi za darivateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za bolesnikovo zdravlje. Krv ne smiju davati osobe koje bi time oštetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti bolesnikovo zdravlje.

Trajno se odbijaju osobe koje su bolovale ili sada boluju od teških kroničnih bolesti dišnog i probavnog sustava, kao i osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, bolesti jetre, AIDS-a, šećerne bolesti, živčanih i duševnih bolesti.

Trajno se odbijaju i osobe s ponašanjem visokog rizika:

* ovisnici o alkoholu ili drogama,
* muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima (homoseksualni odnosi),
* žene i muškarci koji su imali spolni odnos s prostitutkama,
* osobe koje često mijenjaju seksualne partnere (promiskuitetne osobe),
* osobe koje su uzimale drogu intravenskim putem,
* osobe koje su liječene zbog spolno prenosivih bolesti (sifilis, gonoreja),
* osobe koje su HIV-pozitivne, i
* seksualni partneri gore navedenih osoba

Privremeno se od davanja krvi odgađaju osobe:

* s lakšim akutnim bolesnim stanjima (prehlade, poremećaji probavnog sustava, smanjenog željeza u krvi i sl.),
* nakon operativnih zahvata,
* nakon primanja transfuzija, primanja nekih cjepiva,
* s lakšim poremećajem krvnog tlaka, te
* žene za vrijeme menstruacije, trudnoće i dojenja

Osobe koje uzimaju lijekove obvezno to moraju reći liječniku tijekom liječničkog pregleda prije davanja krvi. Lijekovi se mogu prenijeti krvlju i u bolesnika izazvati neželjeno djelovanje. Postati darivatelj krvi je privilegija koja sadrži i odgovornost prema bolesniku.

Kako izgleda postupak darivanja krvi?

Davanje krvi je jednostavan postupak. Svako davanje krvi uključuje provjeru zdravstvenog stanja darivatelja:

* provjera količine željeza u krvi: brzom metodom iz kapljice krvi dobivenom laganim ubodom u jagodicu trećeg prsta.
* kratki razgovor s liječnikom: provjera Vašeg dosadašnjeg i sadašnjeg zdravstvenog stanja.
* liječnički pregled: uključuje provjeru krvnog tlaka i provjeru rada srca.

Nakon što je na temelju prethodnih provjera utvrđeno da darivatelj smije dati krv, započinje postupak uzimanja krvi:

* darivatelj krvi je udobno smješten na krevetu za davanje krvi.
* iskusan zdravstveni tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu.
* igla je povezana s plastičnom vrećicom u koju se daje krv.

Postupak davanja krvi traje 8 do 12 minuta.

U Hrvatskoj, muškarci darivatelji krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje s razmakom između davanja od 3 mjeseca. Žene, darivatelji krvi smiju dati krv do 3 puta godišnje s razmakom između davanja od 4 mjeseca.

Gdje i kada se može dati krv?

Krv se može dati na organiziranim akcijama darivanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi. Vrijeme i mjesto održanja akcija najavljuju se putem javnih glasila (novine, radio, TV), a mjesto davanja obilježeno je plakatima.

U svim transfuzijskim ustanovama krv možete darivati svaki radni dan.

Tjedni raspored darivanja krvi potražite na web strabnici Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu (podaci za cijelu Hrvatsku). Za Karlovčane odmah dodajemo informaciju da Crveni križ Karlovac sljedeću akciju organizira već sutra 15. lipnja, i to prvu u Karlovačkoj pivovari od 7.30 do 9 sati, a poslije, od 10 do 13 sati u prostorijama Crvenog križa u Smičiklasovoj ulici.

Iz Gradskog društva Crvenog križa Karlovac ovim putem čestitaju svim dobrovoljnim darivateljima krvi grada Karlovca njihov dan i zahvaljuju im na njihovoj humanosti i plemenitosti, te podsjećaju javnost koliko je darivanje krvi važno u spašavanju ljudskih života.