RIBNIK – Kostenjar je izraz kojim na području Ribnika označavaju osobu koja bere plodove kestena. No, Kostenjar je i naziv Pčelarskog društva u Ribniku. To je Udruga koja okuplja pčelare, odgaja ih i usavršava kroz tečajeve, seminare i predavanja iz oblasti pčelarstva i pčelarskog gospodarstva.
Ribnički Kostenjar okuplja 19 članova od kojih je 13 pčelara, a ostali su podupirajući i prijatelji društva, kaže dopredsjednik Kostenjara Nikola Paunović.
{denvideo http://www.trend.com.hr/images/stories/audio/kostenjar_1.mp3}
Po nazivu društva zaključuje se da je na ribničkom području dosta kestena pa je i logično da se i najviše meda proizvodi upravo te vrste. No, pčelari proizvode i druge medove, posebice bagremov, pojašnjava Nikola Paunović koji, osim što je dopredsjednik Pčelarskog društva, u njemu obavlja i funkcije tajnika, blagajnika i povjerenika. Društvo nastoji djelovati i na području turizma kako bi tu djelatnost na ribničkom području dodatno obogatilo. Ono ima ogledni pčelinjak, surađuje s Turističkim uredom općine a u pripremi je i poučna medna staza ribničke doline koja bi trebala zaživjeti u rujnu ove godine.
{denvideo http://www.trend.com.hr/images/stories/audio/kostenjar_2.mp3}
Općina Ribnik nalazi se uz slovensko-hrvatsku granicu a to znači na ulazu u Europu. Za godinu dana i Hrvatska bi trebala postati članicom te velike obitelji. Što će to značiti za pčelare ribničkog kraja objašnjava nam naš sugovornik koji smatra kako će biti i dobrih ali i loših strana. Pozitivnim se smatra otvorenje granice pa će se med prodavati u Europi, a negativnim dolazak drugih k nama koji bi mogli pregaziti domaće proizvođače meda.
{denvideo http://www.trend.com.hr/images/stories/audio/kostenjar_3.mp3}
Najveću opasnost za proizvođače meda u nas predstavlja uvoz meda sumnjive kvalitete, prvenstveno onoga iz Kine. Tu pomaže Hrvatski pčelarski savez koji štiti pčelare. No, kontrola kvalitete uvezenog meda u nas nije moguća, pa se mora u Austriju, kaže Paunović.
{denvideo http://www.trend.com.hr/images/stories/audio/kostenjar_4.mp3}
Bez obzira na sve, kvalitetan domaći med uvijek će naći kupca. Ovog proizvode se najviše, po običaju, prodaje “na pragu”, govori Nikola Paunović koji sebe smatra malim proizvođačem meda s godišnjom proizvedenom količinom od oko jedne tone.
