OGULIN – Odlagalište Sodol je problem jer zagađuje zrak, zemlju i vodu. Gorenjem plastike i gume nastaju kancerogeni dioksini. Ugroženo je zdravlje građana i gospodarstvo koje se temelji na poljoprivredi i turizmu, upozorili su predsjednik SDP-ovog Savjeta za Ogulin Daniel Vukelja i član Savjeta Vedran Jakšić.
U Savjetu za Ogulin trenutno djeluje 15 članova raznih struka sa specijalističkim znanjima i bogatim radnim iskustvom stečenim u privredi i privatnom sektoru. Okupili su se, kažu, oko zajedničke ideje koja ih motivira, a to je svojim znanjem i iskustvom pomoći gradu i građanima. Konferenciju za novinare na temu smetlišta Sodol i požara koji ga svako toliko poharaju, sazvali su, pojašnjavaju, kako bi ponudili rješenje tog problema.
– Odlagalište Sodol je problem jer tekuće otrovne tvari i kemikalije sa smetlišta odlaze u naše krško podzemlje gdje ulaze u vodotoke i izviru na mnogim mjestima. Ljudi su najugroženiji jer se nalaze na vrhu hranidbenog lanca. Osim zdravlja ljudi, u opasnosti je i gospodarstvo Ogulina, koje se temelji na turizmu i poljoprivredi. Turizam se ne može razvijati u gradu koji je obavijen crnim dimom vatre sa smetlišta. Poljoprivreda, a pogotovo ekološka poljoprivreda, nema šanse ako su njive, voda i zrak zatrovani. Ogulinska industrija je uništena, preostala nam je još samo poljoprivreda i turizam. Nužno je sačuvati ove djelatnosti. Naše smetlište gotovo neprekidno gori, a produkt izgaranja otpada su otrovni spojevi DIOKSINI od kojih su neki posebno opasni. Vrlo su štetni za čovjeka i okoliš, a od njih je, upozoravaju znanstvenici, štetniji samo nuklearni otpad. Dugotrajna izloženost dioksinima je povezana s poremećajima imunološkog sustava, oštećenjima u razvoju živčanog sustava, endokrinog sustava, reproduktivne funkcije, pojavom raka. Najugroženija su nerođena djeca i novorođenčad. Kad dioksini uđu u tijelo, poluvrijeme života u tijelu je u prosjeku sedam godina, a u tlu i do stotinu godina. Znamo da su okolne šume dio lovišta kojima gospodare određena lovna društva. Iz toga nije teško zaključiti kako se ljudi, koji konzumiraju meso divljači koja je tamo odrasla, kontaminiraju otrovima. Kad puše sjeverni vjetar, u našem prekrasnom gradu se osjeti smrad. Otrovi, koje smo spomenuli, padaju po našim vrtovima, voćnjacima i truju nas, a nesnosan smrad osjete i turisti koji trenutke predaha od putovanja provedu na odmorištu Dobra, na auto cesti. U ovom kontekstu treba spomenuti zaposlenika Stambeno komunalnog gospodarstva koji radi na smetlištu i cijelo vrijeme udiše otrovni dim. Inspekcije su obilazile Sodol pa pretpostavljamo da se radi po Zakonu. Međutim, je li s gledišta poslodavca humano svjesno izlagati drugo ljudsko biće otrovima – pitaju se članovi SDP-ovog Savjeta za Ogulin.
Kako bi se problem riješio, predlažu četiri koraka.
Prvi korak je, predlažu, na smetlištu postaviti čuvara 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, koji bi u slučaju pojave vatre odmah zvao vatrogasce. Još bolje rješenje je, navode, sustav video nadzora koji automatski na više mobitela dojavljuje neovlašteni pristup i pojavu vatre. Procjenjuju da bi ovakav sustav, uključujući projekt, za smetlište Sodol koštao do 70.000 kuna. Ističu i da su tvrtke koje se bave sustavima video nadzora spremne besplatno održati prezentaciju pred gradskim vijećem i napraviti precizniju procjenu troškova.
Drugi korak koji predlažu je izvesti prilaznu cestu u dno odlagališta, kojom bi se omogućilo punjenje smetlišta redom, od dna i u slojevima. Smeće se u dnu odlagališta mora razgrtati u slojeve jednake debljine i zbijati tako da volumno zauzima manje prostora. Svaki sloj smeća treba prekriti slojem inertnog materijala. To su materijali koji ne gore i teško kemijski reagiraju, kao što je građevinski materijal, cigla, pijesak, zemlja i slično. Na ovaj način bi se, vjeruju, onemogućili požari, vatra i dim. Pristupna cesta bi ujedno služila kao požarni put kojim bi se vatrogascima omogućio pristup do mjesta požara. Trenutno vatrogasci nasumice s vrha udaljenog 100 m polijevaju dno jame koje ne vide. Trošak izrade pristupnog puta s obzirom na uvjete na terenu procjenjuju na najviše 20.000 kn.
Ukupni trošak prva dva koraka procjenjuju na manje od 100.000 kuna. Ove dvije investicije, smatraju SDP-ovci, isplatile bi se kroz niže troškove vatrogasnih intervencija, bolju naplatu usluge odlaganja smeća, otklanjanje štetnog utjecaja na turizam i poljoprivredu, na zdravlja građana i zdravlje zaposlenika na odlagalištu.
Nadalje, treći korak koji Stambeno komunalno gospodarstvo treba napraviti, kako predlaže SDP-ov Savjet za Ogulin, je uvođenje sustava odvajanja otpada, kako bi se isti mogao reciklirati i kako bi se bitno smanjio volumen koji bi odlazio na Sodol. Kako bi se sve financijski isplatilo, ističu, smeće treba odvajati još u kućanstvima.
Četvrti predloženi korak, odnosno trajno rješenje, je sanacija odlagališta Sodol, prema projektu koji je napravila stručna ovlaštena tvrtka.
– Prema našim saznanjima ovakav projekt postoji još od 2007. godine, ali do sada nije bilo novaca za realizaciju. Mi bi novac osigurali kombinacijom: dijelom iz fondova EU, od županije, države i grada. Iz fondova EU se sigurno može dobiti novac za ovo, jer ona potiče zaštitu okoliša, regionalni razvoj, izgradnju infrastrukture od općeg društvenog značaja i slično. Djelomično financiranje je moguće i iz vlastitih sredstava na način da se povisiti naknada za odlaganje smeća koje dolazi iz drugih općina i županija. Trenutno se naplaćuje naknada ispod tržišne cijene – navode SDP-ovci.
Županija mora imati legalno odlagalište napravljeno prema suvremenim ekološkim standardima. Dva desetljeća nisu bila dovoljna da se problem pokrene s mrtve točke. Koliko još desetljeća treba proteći da se riješi, pitaju se članovi SDP-ovog Savjeta za Ogulin.
