Uskoro male bioplinske elektrane u Kamanju?

KAMANJE – Planinarsko društvo Vrlovka u Kamanju osnovano je 19. travnja 1998. godine i kroz svoje sekcija za speleologiju i ekologiju te u novije vrijeme za podmladak i za brdski biciklizam okuplja 70-tak članova. U razne aktivnosti uključeni su planinari od najmlađe do najstarije dobi, a velik dio mladih jamstvo su plodonosnog rada i u budućnosti. I nadalje su ciljevi rada PD Vrlovka promovirati svoj kraj, baviti se očuvanjem okoliša i prirodnih ljepota, uređivati krajolik te ideju planinarenja približiti svim ljudima dobre volje a osobito najmlađima.

Unatoč ovim uobičajenim aktivnostima za planinarska društva, PD Vrlovka je ipak netipično društvo, kazat će njezin predsjednik Krunoslav Mlačak. Pojašnjava kako se ipak u zadnje vrijeme manje planinari a više bavi zaštitom okoliša i ruralnim razvojem. Time se nastoji svoju sredinu obogatiti i učiniti ljepšom i ugodnijom za življenje.

– Unatrag godinu i pol dana društvo se aktivno bavi problematikom bioplinskih elektrana na drvnu sječku. Zato ćemo u listopadu Vladi Republike Hrvatske predstaviti naše zamisli. Smatramo kako na našem području postoji potencijal za realizaciju bioplinskih elektrana koje kao gorivo koriste drvnu sječku. Svjedoci smo velikih površina devastiranog prostora, odnosno zaraslih površina šikarama i raslinjem koje se sve više šire prema naseljenim sredinama. A to je energent kojeg treba iskoristiti za proizvodnju toplinske i električne energije – kaže Mlačak.
mlacak_0609

Krunoslav Mlačak, PD Vrlovka

Zato će PD Vrlovka Ministarstvu gospodarstva predložiti zamišljeni program o malim bioplinskim elektranama od kojeg bi korist prvenstveno trebale imati jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju održive količine biomase. To u praksi znači proizvoditi drvnu sječku na svom području kako bi se spriječilo eventualno “mešetarenje” i preprodaja tog sve traženijeg energenta.

– Za proizvodnju drvne sječke koristile bi se šumske površine u privatnom vlasništvu. Njihovi vlasnici zauzvrat imali bi održavanje šumskih cesta i čišćenje i održavanje zapuštenih poljoprivrednih površina. Nadalje, u ovakav projekt moguće je uključiti i razne udruge kroz model socijalnog poduzetništva. Jer, sječku treba pribavljati i obraditi a to može činiti upravo udruga koja će biti opremljena potrebnim sredstvima i mehanizacijom da bi mogla prikupljati drvnu sječku potrebnu malim elektranama – pojašnjava ideju Krunoslav Mlačak.

U zamišljeni projekt može se uključiti i privatni sektor kao potencijalni investitor koji bi. naravno, bio dobrodošao. Stoga su začetnici ove ideje uvjereni kako će potencijalni kandidati shvatiti isplativost ulaganja. Riječ je o tipskim elektranama snage 250 kilovata kakve već postoje u Europi i što je mnogo važnije, riječ je o obnovljivim izvorima energije. A proizvodnja električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora imperativ je koji je i pred vratima Hrvatske.

– Iako ovakav program omogućuje rješavanje pitanja budućih obveza prema Bruxellesu, još je važnije što jedna takva mala bioplinska elektrana godišnje može donijeti prihod od 183.000 eura protuvrijednosti energije. Okvirna vrijednost projekta bioplinske elektrane je oko 700.000 eura. Zanimljivo je da veći dio takvih postrojenja, čak oko 80 posto, zahtjeva vrlo jednostavan bravarski rad za izradu što mogu napraviti male tvrtke i u našoj županiji. Ostalo, a to su uglavnom motori za pirolitičko postrojenje, bili bi uvezeni – upoznaje Krunoslav Mlačak.

U proizvodnji drvne sječke zapošljava se 15 puta više ljudi od onih koji rade u proizvodnji ostalih energenata, tvrdi naš sugovornik i dodaje kako se na taj način zapošljava domaće stanovništvo u ruralnim zajednicama.