KARLOVAC – Karlovačko Ekološko društvo Pan danas je u prostorijama Centra za mlade na Gazi održalo konferenciju za novinare na kojoj su se osvrnuli na sustavno degradiranje/uništavanje prirodnih vrijednosti grada. Povod pressice je nedavno uklanjanje močvarnog čempresa i tisa uz obalu Korane, u neposrednoj blizini nekadašnjeg hotela. Na konferenciji su govorili doc. dr. sc. Antun Alegro s Biološkog odsjeka Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu, Davor Petračić i Denis Frančišković ispred Društva Eko Pan.
Oni smatraju da se nije smijelo ukloniti stabla, već ih je trebalo pravovremeno zaštititi. Naime, kako je kazao Davor Petračić, premu GUP-u iz 2007.godine ta su stabla bila predviđena za zaštitu. No, već 2011. godine kad je donijet novi GUP močvarni čempres i tisa više nisu bili u planu zaštite. Da su se do 2011. ta stabla formalno zaštitila i danas bi krasila obalu Korane, smatraju sudionici konferencije. Nadalje kažu, a što potvrđuje, Antun Alegro stabla uopće nisu bila trula.
– Da se prethodno radila bilo kakva analiza stabala ona bi to i dokazala, tvrdi Alegro.
Petračić je još na konferenciji upozorio i na loše postupke kod samog uklanjanja nekadašnjeg Hotela.
– Naime, svi znamo da je, između ostalog, Hotel građen azbestnim pločama. Problema ne bi bilo da su te ploče uklonjene kako treba, no nisu, pa postaje upitno šetati onuda. Znamo što našem organizmu mogu učiniti iglice koje se zapikavaju u pluća, navodi Petračić.
Petračić je još upozorio na projket izgradnje nizinske pruge, koji će kaže uništiti još prirodnih vrijednosti naše županije.
– Ugrožene su Kupa, Korana i Mrežnica. Trasa nizinske pruge prolazi preko vodozaštitnih pojasa. Mene osobno ne čudi jer projektanti su Poljaci. No, ono što me čudi je to da se apsolutno nitko iz politike nije zapitao zbog čega se dopustilo da se opet ide na prirodne vrijednosti, kaže Petračić.
Frančišković tu vidi spregu politike i moćnika pa kaže da se uvidom u katastraske čestice točno može vidjeti čija je zemlja na budućoj trasi te pruge te tko će opet zaraditi. Frančišković je inače zatražio da i organizacije civilnog društva sudjeluju u radu Komisije za uređenje i zaštitu zelenih površina grada jer bi se, smatra on, na taj način transparentnije odlučivalo, ali i utvrđivalo primjerice uklanjanje stabala. Još je zatražio hitno pokretanje projekta digitalizacije zelenih površina u gradu Karlovcu.
– Takav sustav postoji u Osijeku kao osnova za upravljanje i planiranje održavanja i sadnje na zelenim površinama. Ako su to mogli učiniti Osječani, mogu i Karlovčani, navodi Frančišković.
