Maturanti Gimnazije sutra plešu Salonsko kolo

KARLOVAC – I ove godine, peti put za redom, maturanti Gimnazije Karlovac, svoj posljedni dan u školi obilježit će plesom, na Trgu Bana Josipa Jelačića

Maturanti će Hrvatsko salonsko kolo plesati sutra točno u podne i na taj način zaključiti svoje srednjoškolsko obrazovanje.

Hrvatsko salonsko kolo nastalo je za vrijeme hrvatskog nacionalnog preporoda kao produkt težnji „ilira” na čelu s Ljudevitom Gajem da se stvori jedinstven, hrvatski ples, koji će prihvatiti ljudi na selu i u gradu. U sklopu toga natporučnik brodske krajiške pukovnije Marko Bogunović stvorio je prvu inačicu salonskih plesova pod nazivomslavonsko kolo koja je prvi puta javno izvedena 27. siječnja 1842. u Zagrebu. No, za pretpostaviti je bilo da taj naziv neće u cijelosti zadovoljiti „ilire” i njihovu osnovnu ideju tako da je autor sa suradnicima stvorio novo – hrvatsko kolo. Do kraja 19. st. godine paralelno se izvodilo hrvatsko i slavonsko kolo da bi se zatim ustalio naziv hrvatsko salonsko kolo koje se sastojalo od šest plesnih figura. P. Ortoliani, 1936 godine daje zadnji opis hrvatskog salonskog kola koje je izvedeno na proslavi Sv. Vlaha u Dubrovniku.

Prvu glazbenu pratnju za Slavonsko – Hrvatsko kolo komponirao je V. Lisinski, a u kasnijem periodu Franjo ks. Kuhač i drugi autori. Hrvatskom salonsko kolo opisali su: Franjo ks. Kuhač, Pietro Coronelli, P. Ortolani. Krajem 20. stoljeća među prvima su ga rekonstruirali i za scenu priredili Goran Knežević i Josip Vinkešević.

“Kolo” se može svrstati u figuralne plesove salonske (dvorske) estetike. Plesači izvode određene prostorne likove i figure u vrlo jednostavnom plesnom koraku. Redoslijed izvođenja figura nije stalan već se mijenjaju u skladu s komandama plesnih učitelja. Stvoreni oblici prostorno plesnih likova nedvojbeno upućuje na zaključak da su plesni stvaratelji nastojali zadržati plesne forme iz hrvatskih narodnih plesova. Najčešći prostorni likovi si bili: osmica, zvijezda, karika, prolaz, zmija, naklon. Plesni stil, koraci i držanje odlikuje se profinjenom i gracioznom plesnom izražajnošću.

Hrvatsko salonsko kolo vrlo brzo je prihvaćeno u gradskim sredinama (ne i na selu) i redovito se izvodilo na plesnim zabavama u salonima širom Hrvatske, sve do 2. svjetskog rata. „Kolo je izvođeno 1844. i 1847. u Beču ravnopravno s ostalim evropskim salonskim plesovima. Na velikom balu u Zagrebu, održanom 1848. godine kada se okupilo preko 1200 uzvanika iz gradova središnje Hrvatske , izvedeno je „kolo”, uz velike ovacije svih nazočnih.