KARLOVAC – Zadnji slučaj oboljevanja čovjeka od bjesnoće u Hrvatskoj je zabilježen 60-ih godina prošlog stoljeća, no treba reći da je ova bolest smrtonosna, odnosno jednom kad se oboli nema ozdravljenja.
Posljednjih godina zabilježen je porast zaraženih životinja, stoga treba biti oprezan i ne podcijeniti ovu bolest. Psi su ti koji najčešće ozljeđuju ljude, no ako vas ugrize pas, izuzetno je bitno je li on cijepljen protiv bjesnoće ili nije, ako jest, opasnosti nema, no ako nije, tada se morate cijepiti.
Osim pasa bjesnoću prenose i šumske životinje. Najopasnija je lisica koja je najčešće u kontaktu s domaćim životinjama, a na taj način i ljudima. Posebno oprezan treba biti ako lisica dođe do kućnog praga, jer ako ne pokazuje strah, to znači da je vjerojatno bijesna.
Još 2010. godine krenulo se u provedbu Programa oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće kako bi se prorijedio broj životinja koje nose ovaj virus i smanjila mogućnost širenja bolesti.
Izvan grada postoji velik broj pasa lutalica, što povećava opasnost, kaže ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije Boško Milanković, te dodaje da u tom slučaju cijepljenje postaje obavezno, a osim vremena ugriza, treba se gledati i na mjesto ugriza. Nije isto ugrize li vas lisica primjerice za lice ili za nogu. Kako se bolest širi živcima, gotovo je sigurno da će vas ugriz za lice stajati glave ako se istog trena ne javite liječniku.
Iako nije zabilježena bjesnoća kod ljudi u našoj županiji bjesnoće pasa su se događale. Zaključak dr. Milankovića jest: ne prijeti nam opsanost, no bjesnoću ne treba podcijeniti, lisice žive u našoj blizini, ako primjetite da vas se životinja ne boji, povećajte oprez, a u slučaju ugriza svakako se javite liječniku.
