KARLOVAC – “Nikad ne sumnjaj da mala grupa promišljenih i predanih ljudi može promjeniti svijet. Uistinu, to je jedino što ga je ikada i mijenjalo”. Ovaj poznati citat američke antropologinje Margaret Mead možda najbolje opisuje poantu volonterizma i važnost njegove uloge u kreiranju društvene stvarnosti. U najširem smislu riječi, pod volonterizmom se podrazumijeva svaka neprofitna i neplaćena aktivnost kojom pojedinci doprinose dobrobiti zajednice u kojoj žive. Iako je neosporno da i u Hrvatskoj svjedočimo takvim svijetlim primjerima, kada je u pitanju volonterizam, još uvijek dosta kaskamo za razvijenijim europskim zemljama.
– U Hrvatskoj volonterizam baš i nije na zavidnom nivou. U Europi je puno više prepoznata dobrobit volontiranja i činjenica da ono jača društvenu zajednicu i stvara društveni kapital. Volonterizam je najrazvijeniji u Austriji i Nizozemskoj, tamo oko 75 posto ljudi volontira ili je volontiralo barem jednom u životu, kod njih je sasvim normalno uključiti se u rad neke organizacije i volotirati – kaže Aleksandra Podrebarac, iz lokalnog volonterskog centra VolonterKA.
Većina hrvatskih građana, nažalost, previše je zaokupljena borbom za golu egzistenciju, a u takvoj je situaciji gotovo nemoguće sagledati širi kontekst i razmišljati o tuđim potrebama i dobrobiti društva kao cjeline.
– Da bi čovjek mogao posvetiti nečem takvom, prvo mora riješiti egzistencijalna pitaja, posao i krov nad glavom. Tek kada riješimo ta bazična pitanja, možemo detektirati tuđe potrebe i uložiti svoj rad, znanje i vrijeme za nekog drugog. Međutim, drago mi je da je dosta mladih koji su nezaposleni ipak prepoznalo da im je bolje uložiti svoje vrijeme i znanje negdje nego ležati kod kuće i gledati TV, tim više što volontiranje nije jednostran odnos, nego ljudi kroz njega uče, stječu nova znanja i sklapaju nova znanja – dodaje Podrebarac.
I Karlovac se posljednjih godina može pohvaliti svijetlim primjerima društvenog angažmana mladih koji svojom voljom, trudom, kreativnošću i znanjem nastoje od grada u kojem žive napraviti ljepše mjesto, za sebe, ali i sve ostale. Jedan od njih je ovogodišnji dobitnik nagrade za NAJvolontera u kategoriji od 20 do 29 godina, Petar Desović, koji je ovu titulu zaslužio višegodišnjim radom u sektoru nezavisne kulture, čijem oživljavanju svjedočimo u posljednjem desetljeću.
– Ja bih rekao da je za to ključan bio upravo volonterizam, jer svi ti umjetnici uglavnom rade iz ljubavi i zadovoljstva koje im pruža bavljenje kulturom. Kultura, pogotovo nezavisna, nije područje u kojem se vrti velik novac, tako da sve to najviše ovisi upravo o pojedincu i njihovom radu. Većina ljudi koji su članovi takvih udruga i ne vide to kao volonterizam, nego jednostavno kao neodvojiv dio njihova života i svakodnevice, kaže Desović, inače voditelj udruge Studio 8 i jedan od organizatora literarno-glazbenih večeri za mlade Kabina.
Iako na njima svijet ostaje, volonterizam nije rezerviran samo za mlade. Aktivnost je to kojom se možete baviti čitavog života, dapače, čak i nakon umirovljenja. Najbolji dokaz je NAJvolonterka godine u kategoriji iznad 60 godina, Karlovčanka Darinka Marijanić, osnivačica sekcije nordijskog hodanja koja okuplja 30-ak umirovljenika.
– Sudjelovanje u ovakvoj aktivnosti je odličan lijek za usamljenost, koja je najteži dio umirovljeničkog života. Imamo u sekciji ljude koji žive sami, oni su jako zadovoljni i kažu da im je to puno kvalitetniji način provođenja vremena nego da se kod kuće sele s kauča na fotelju. Međusobno se upoznajemo i družimo, upoznajemo nove predjele kojima hodamo, jako smo aktivni. Ako nam se netko želi pridružiti, bit će dobrodošao. Bavljenje nordijskim hodanjem nije veliko opterećenje za kućni budžet, potrebne su vam samo udobne cipele, ugodna odjeća i dobra volja – poručuje Darinka Marijanić.
Bez obzira koliko imate godina, želite li i vi postati volonter, sve potrebne informacije potražite u lokalnom volonerskom centru VolonterKA, u Vrhovčevoj 13 u Grabriku. Posebno bi o tome trebali razmisliti mladi koji su bez posla, budući da će im od 1. siječnja 2014. godine, iskustvo koje steknu kao volonteri biti priznato kao radno iskustvo, što je jedna od mjera kojom će Europska komisija pokušati riješiti problem nezaposlenosti mladih u zemljama Europske unije.
