KABA

Tanka granica između pretjeranog korištenja tuđica i jezičnog purizma

KARLOVAC – Među mladima nestaje kultura čitanja, a kako bi materinji jezik i dalje živio, školama predstoji borba da učenike motiviraju da zavole čitanje, moglo se čuti na današnjem okruglom stolu na temu “Njegujemo li ili se odričemo materinjeg jezika” koji je organiziran u povodu Međunarodnog dana materinjeg jezika. Velik problem predstavlja i sve raširenija upotreba anglizama i općenito tuđica u hrvatskom jeziku. U njihovom korištenju, poručeno je, treba pronaći pravu mjeru.

– Jezik je živo tkivo i kao živo tkivo ga treba uvijek promatrati. Strane riječi na dva načina ulaze u jezik. Jedno su posuđivanje, drugo je kalkiranje. Hrvatskom jeziku je svojstveno kalkiranje. Nikad se ne bih borila protiv tuđica. Hrvatski nikad ne bi bio ovako bogat jezik da strane riječi u njega nisu ulazile. Isto tako ne smijemo ići u onu drugu krajnost, kako bi to Nives Opačić rekla, da hrvatski ostaje jezik u zagradama. Mislim da u tom smislu jeziku treba dopustiti da se razvija – smatra Hrvojka Božić, koja je po struci profesorica hrvatskoj jezika.

Jezična norma mora se razvijati, mijenjati i prilagođavati, jer je standardizacija jezika proces za kojeg se ni u kojem trenutno ne može reći da je završen. No, bitno je naći granicu između ugrožavanja jezika nepotrebnim tuđicama i jezičnog purizma.

– Treba izbjegavati politizaciju i onima koji jako dobro poznaju leksičke i pravopisne norme dati da stvaraju pravopis i određuju standarde hrvatskog jezika – zaključuje Božić.

Problema su svjesni i oni o kojima ovisi budućnost hrvatskog jezika.

– Smatram da hrvatski jezik nije toliko ugrožen kod starih ljudi, ali kod mladih većinom je. Oni koriste engleske izraze i termine na Facebooku. Mislim da bi mlade ljude trebalo educirati o hrvatskim riječima i nekim riječima iz engleskog jezika koje se mogu zamijeniti za hrvatske – rekao nam je student Fakulteta političkih znanosti Branimir Tot.

Osim o upotrebi materinjeg jezika u školama, svakodnevnoj komunikaciji i društvenim mrežama, bilo je riječi i o tome kakav je položaj hrvatskog jezika u medijima. Kako je zaključeno, u ovom području, osim pretjerane upotrebe tuđica, problem su pogrešna upotreba dijakritičkih znakova i općenito upitna razina pismenosti novinara.