Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić čitaju se diljem svijeta, a prevedene su na petnaestak jezika. Ivanine bajke čitaju se i u dalekom Japanu, gdje su prevedene prije nekoliko godina. U povodu obilježavanja stogodišnjice prvog objavljivanja Priča iz davnina u Zagrebu su se okupili znanstvenici i stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva kako bi preispitali mnoge aspekte ove jedinstvene zbirke.
Priče iz davnine najčešće su objavljivana i prevođena hrvatska prozna zbirka, knjiga koja cijelo jedno stoljeće nalazi svoje dječje, ali i odrasle čitatelje. Ivana Brlić Mažuranić je vrlo brzo nakon njezina objavljivanja, te osobito nakon prijevoda na engleski jezik koji se dogodio svega osam godina nakon objavljivanja hrvatskoga originala, stekla naklonost međunarodne književne kritike. Zahvaljujući Pričama iz davnine, Ivana Brlić Mažuranić čak je četiri puta nominirana za Nobelovu nagradu, a u hrvatskoj kulturnoj povijesti ostala je zapamćena i kao prva žena članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Na konferenciji sudjeluje i Ivanina kuća bajke, jedinstveni projekt iz Ogulina posvećen jednoj od naših najpoznatijih spisateljica i njezinim svevremenskim pričama. Ivana je sa svojim pričama otišla daleko od Ogulina i čita se na mnogim svjetskim jezicima. Nakon tri dana konferencije, stručnjaci koji će raspravljati o Ivaninom liku i djelu, u subotu će posjetiti i Ogulin.
Znanstvena konferencija Stoljeće „Priča iz davnine“ usmjerit će se na književnopovijesne i kulturološke, književnoteorijske i jezično-stilske aspekte Priča iz davnine, kao i Priče iz davnine u odgojno-obrazovnom kontekstu.
