Današnjim blagdanom sv. Lucije započinje božićni ciklus narodnih običaja – sadnja pšenice, gatanja, proricanja… Sveta Lucija zaštitnica je vida i ona koja donosi svjetlost. U narodu se štuje kao zaštitnica slijepih i slabovidnih te općenito onih koji su oboljeli od bolesti očiju te onih koji pate od grlobolje i krvarenja. Nju se smatra i zaštitnicom pisaca, seljaka, sedlara i trgovaca, kovača i drugih.
Postoje dvije legende o svetoj Luciji. Kako piše Glas Koncila, ona je bila stvarna osoba i živjela je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće. Prema jednoj legendi, bila je kći bogate obitelji koja je dogovorila brak. Međutim, kao dijete zavjetovala je svoje djevičanstvo. Njezina majka željela je da se uda. Kad se njezina majka se razboljela, njih dvije otišle su na hodočašće u Kataniju na grob sv. Agate. Tamo im se ukazala sveta Agata koja je izliječila bolesnu ženu koja je nakon toga, kao i njezina kći, postala kršćanka. Lucija je otkazala dogovoreni brak, no to se nije svidjelo njezinu zaručniku koji ju je prijavio lokalnom sucu. On je odredio da se Luciju odvede u javnu kuću i tako kazni. No nitko nije mogao pomaknuti Luciju s mjesta, a tada joj je krvnik mačem prerezao vrat. Prema drugoj legendi, sama si je iskopala oči i poslala ih zaručniku pa joj je Majka Božja zauzvrat dala najljepše oči.
Postoji mnoštvo običaja vezanih za svetu Luciju. Najpoznatije je upravo sijanje pšenice. Kako ona proklija, takva će biti ljetina. Običaj je i da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme kakvo je u dan od Lucije do Božića. Jedan od najpoznatijih običaja vezan je upravo za neudane djevojke. One bi na dan sv. Lucije ispisivale 13 papirića s imenom momaka, a onda bi svakog dana po jedan neotvoreni papirić bacale u vatru. Mladić čije je ime napisano na papiriću koji bi otvorile na Božić bit će, prema vjerovanju, budući suprug.
