Godina dana od prvog potresa u Petrinji, dan nakon novi je potres ugasio živote, porušio domove

Prošla je godina dana od potresa koji je 28. prosinca u 6 sati i 28 minuta, magnitude 5.0 prema Richteru pogodio Petrinju, a sljedećeg dana 29.prosinca u 12 sati i 19 minuta cijelu Sisačko-moslavačku županiju zatresao je još razorniji potres, onaj magnitude 6.2 prema Richteru. Seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili su potres s epicentrom 5 kilometara jugozapadno od Petrinje. Taj je potres odnio osam ljudskih života, a najmlađa među njima bila je 13-godišnja Laura. U potresu je ozlijeđeno 28 osoba, a dvoje je građana poginulo u raščišćavanju ruševina.

Nakon tog potresa uslijedilo je mnoštvo slabijih potresa, a isti dan do 18:00 sati dogodilo se još 16 potresa magnituda većih ili jednakih 3.0 prema Richteru.

Županijski centri 112 Zagreb i Sisak te Operativni centar civilne zaštite (OCCZ) na nacionalnoj razini odmah su aktivirali sve operativne snage sustava civilne zaštite na svim razinama: stožeri civilne zaštite, operativne snage vatrogastva, Hrvatskog Crvenog križa, HGSS-a, te sudionici sustava civilne zaštite: Hrvatska vojska, policija te hitna medicinska služba.  Hitne službe danima nakon potresa radile su na otklanjanju i raščišćavanju ruševina, a u prvim trenucima nakon potresa, na spašavanju života, izvlačenju iz ruševina.

Na terenu je u trenucima najveće potrebe bilo angažirano oko 100 pripadnika Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite uz podršku 80 djelatnika iz sjedišta Ravnateljstva civilne zaštite, 450 pripadnika HGSS-a s 18 potražnih pasa, 590 djelatnika i volontera Hrvatskog Crvenog križa, 800 vatrogasaca s 11 potražnih pasa, ​200 pripadnika policije, 300 pripadnika Hrvatske vojske, dok ih je na raspolaganju bilo oko 1.500, 300 građevinskih stručnjaka Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.

Potres i prizor s pogođenog područja cijelu su Hrvatsku ujedinili i ponukali na reakcije, skupljale su se donacije, odlazilo se ondje u privatnoj inicjativi, obilazili su se građani.

Razoran potres uzrokovao je veliku materijalnu štetu koju je Svjetska banka procijenila na 5,5 milijardi eura, a Hrvatskoj je Europska komisija dodijelila 319 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu javne infrastrukture i zgrada oštećenih u potresu na tom području.  Prema podacima Stožera civilne zaštite zaduženog za obnovu, ukupno je na području tri županije prijavljena šteta na oko 40 tisuća objekata, od čega je oko 5 tisuća označeno kao privremeno neupotrebljivo. Unatoč tome, građani su predali zahtjeve za obnovu ili rušenje za tek četvrtinu ukupno oštećenih objekata, njih 9568.

Do 22. prosinca, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zaprimilo nešto manje od 400 zahtjeva za konstrukcijsku obnovu. Ugovoreni su radovi  u vrijednosti od četiri milijuna kuna s PDV-om. No, oni još uvijek nisu krenuli.  Oko 450 objekata na području Banije je srušeno jer su nakon potresa predstavljale opasnost. Za nekonstrukcijsku obnovu, ministarstvo je zaprimilo oko 8100 zahtjeva, od čega su radovi dovršeni na 1108 obiteljskih kuća, dok je 470 kuća obnovljeno u sklopu samoobnove.

I danas brojni stanovnici Banije žive u privremenim smještajima, kontejnerima ili mobilnim kućicama i nadaju se povratku svome domu, nadaju se obnovi svojega grada.