Dani draganića

Sokolar Menđušić na Starom gradu Dubovcu: Mi u Šibeniku jedini smo koji od sokolarenja živimo

U sklopu manifestacije Noć tvrđava ovog je vikenda tijekom dana na Starom gradu Dubovcu bilo mnoštvo različitih aktivnosti koje su privlačile djecu i odrasle. Mi smo zatekli sokolara Emilija Menđušića kako djecu upoznaje sa pticama.

Menđušić je osnivač prvog i jedinog sokolarskog centra u Hrvatskog, u Šibeniku. Svoje znanje i iskustvo koje je prikupio u posljednjih 30-ak godina prenio je mnogim sokolarima pa tako i karlovčanima. Kazao nam je kako sokolara danas ima u Hrvatskoj, no u Centru u Šibeniku su jedini koji od sokolarenja i žive.

– Imamo i veterinarsku službu koja skrbi o divljim životinjama. Osim veterinarskog fakulteta i ove naše službe nema više niti jedne takve registrirane u Hrvatskoj. Mislim da biti sokolar ne znači poštovati samo sokole, već sve ptice iz prirode jer bez toga trpi sav ostali život. Dakle brinete o svemu što živi.

KARLOVACKO

U centru u Šibeniku rade sličan program kao što je on održao na Starom gradu Dubovcu, educiraju i informiraju o pticama s ciljem senzibilizacije svih, posebno djece, o tome kako je priroda blago koje se može potrošiti ako ne pazimo.
Mnoge su ptičje vrste ugrožene, na nama je da čuvamo prirodu i pustimo je da diše onako kako priroda to zna činiti. Kako bismo zaštitili prirodu trebamo samo promijeniti dosadašnji obrazac razmišljanja, smatra Menđušić.

– Za većinu nas je priroda nekakvo lijepo stanište. Ajmo gledati prirodu kao neku vrstu kutije pune alata. Svaku pilulu koju ste popili u svome životu jedan dan je bila u prirodi, svaka novina koju smo smislili, napravili… jedan dan je bilo u prirodi. Mi smo napravili ‘copy-paste’. Postoji još stvari za copy-paste ali ako to sve nestane, nećemo više imati nove lijekove, medicinu, uzorke koje možemo slijediti. Sve ove životinje su puno dulje na planeti. Imaju nekakav način da prežive. Možemo učit od njih. Dakle ta kutija s alatom mora biti spremna da svaki put izvadimo nešto.

U Sokolarskom centru u Šibeniku mogu se vidjeti ptice koje su rođene u zatočeništvu i koje nisu europske vrste. Za prezentaciju se tamo ne koriste divlje životinje koje su se došle liječiti, naglasio je Menđušić, niti im je u interesu, kaže, imati kolekciju ptica.
U Hrvatskoj je danas oko 150 sokolara s položenim sokolarskim ispitom, a Hrvatsko sokolarstvo je nedavno uvršteno na UNESCO-vu prestižnu listu nematerijalne svjetske kulturne baštine.