Od posljednjega rata na teritoriju Lijepe naše brojimo već više od tri desetljeća, no aktivne mine koje prijete sigurnosti građana i dalje su hrvatska realnost. Borbu protiv mina, kao i borbu protiv zaborava ratnih heroja kontinuirano vode članovi okupljeni u novoosnovanu udrugu Bojna za razminiranje.
– Osnivali smo ovu udrugu da bi ostala zapamćena jedna postrojba Hrvatske vojske koja je dala nemjerljiv doprinos u razminiranju Republike Hrvatske, da na bi pala u zaborav, nego da ostane dugo u sjećanju. Ovom prilikom želimo istaknuti naše ciljeve udruge od kojih su rad na promociji i predstavljanje jedne postrojbe Hrvatske vojske koje je radila na cijelom teritoriju RH od istoka do krajnjega juga, ističe Ivica Bošnjaković predsjednik udruge Bojna za razminiranje
Pri samom smo europskom vrhu po broju mina u Europi, najveći dio njih postavljen je u Domovinskom ratu, no u tlu se još uvijek kriju i nagazne mine iz Drugog svjetskog rata.
– Nije sve razminirano Rokovi za razminiranje su se pomicali zbog nedostatak financijskih sredstava i nekih tehničkih problema koji su se pojavljivali tijekom radova, tvrdi Bošnjaković.
Najkritičnija je Ličko-senjska županija, no opasnost postoji i u Karlovačkoj, a razminiravanje ne ide dovoljno brzo, stoga su nesreće neizbježne.
– Događaju se, ali kako vrijeme odmiče sve ih je manje. Dosta je već prostora razminirano i uklonjen je veći dio minsko-eksplozivnih sredstava, optimističan je Bošnjaković.
Od kraja Domovinskoga od sada od mina je stradalo više od 2000 osoba, a više od 5 stotina je poginulo. Neke minske eksplozivne naprave mogu biti aktivne čak i do 50 godina, što znači da na hrvatskom tlu još uvijeke prijete aktivne protupješačke mine, no od ratnih vremena u Hrvatskoj do danas, mnogo se toga izmijenilo nabolje. 1999. godine na snagu je stupila Konvencija o zabrani korištenja, proizvodnje, skladištenja, prijenosa protupješačkih mina i njihovog uništenja.
