Kako spasiti život od utapanja?

Ljetne sparine i vrućina tjeraju nas da potražimo mjesto gdje ćemo se rashladiti, a to često budu hladne rijeke, jezera ili mora. Svake godine na žalost svjedočimo tragičnim slučajevima utapanja. Najčešći uzrok leži u neznanju plivanja, skakanju u hladnu vodu i umoru. Kako pomoći sebi i drugima? Kako to spriječiti?

Doslovno od životne je važnosti znati kako postupiti kada dođemo u doticaj s utopljenikom. Prije svega ostati smiren. Utopljenik se spasiocu panično hvata oko vrata i vuče ga ispod površine. Utopljenika se izvlači hvatajući ga za ruku, ispod pazuha. Postupak prve pomoći za Media servis je pojasnila doktorica Ivana Portolan Pajić, članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca. Takvu osobu treba naravno uz pomoć još nekoga izvući van na kopno. Osobu treba primiti pod pazuhe i pokušati je izvući i započeti sa oživljavanjem. Prije oživljavanja potrebno je dati pet inicijalnih upuha i nakon toga osoba zapravo izbaci vodu koju je udahnula i nakon toga slijedi klasičan postupak reanimacije. Preporuča se oživljavanje samo rukama te oživljavanje rukama i uz umjetno disanje, a naravno da je uvijek najbolje provesti i ranu defibrilaciju.

 

defibrilator_zagreb

Oživljavanje se provodi sve dok ne dođe hitna pomoć ili osoba ne pokaže znakove života. Ako ste se umorili idealno bi bilo da netko preuzme oživljavanje. Hitna u Hrvatskoj dolazi u prosjeku između 9. i 15. minute, a u ruralnim mjestima i kasnije stoga je vrlo važno znati osnove postupke oživljavnja kod srčanog zastoja, utapanja, opstrukcije gornjih dišnih puteva, odnosno gušenja. Porazno je da svega 5 % građana zna pružiti pomoć u takvim situacijama. Kod Heimlichova zahvata građane se uči kako pristupiti osobi koja se počela gušiti zbog opstrukcije gornjeg dišnog puta, odnosno zaostajanja nekog stranog tijela. Potrebno je barem pet puta udariti osobu snažno između dviju lopatica, a nakon toga je primiti snažno ispod epigastrija, znači na pola puta između pupka i epigastrija i naglo pritisnuti stisnutim šakama prema sebi znači prema nazad i prema gore i tako zapravo postići da strano tijelo se izbaci van.

Naravno kod djece pokreti su nježniji. Valja podsjetiti kako nikako nije preporučljivo boraviti na mjestima sa velikom unutarnjom temperaturnom razlikom od vanjske, što se odnosi i na nagle ulaze u hladno more ili vode. Ne zaboravimo ni na prehranu i hidraciju.Liječnici apeliraju posebno na srčane bolesnike da slušaju savjete svojih liječnika te da budu ustrajni u svojoj terapiji.

Također da prilagode prehranu i svoje aktivnosti ovom sparnom i vrućem vremenu i možemo reći da se mora paziti na razliku između unutarnjih i vanjskih temperatura, dakle temperatura rashlađenih prostora i ovih vanjskih prostora ne bi smjela biti veća od sedam ili osam celzijevih stupnjeva. Veliko pohlađivanje ili recimo nagli ulazak u hladno more ili hladnu rijeku može dovesti do naglog sužavanje krvnih žila srca, i tako dovesti do srčanog udara nakon toga i do srčanog zastoja, poručuje Portolan Pajić

Uživajte u ljetu, ali s oprezom kako za sebe tako i drugih!