Nakon pet godina pčelarima je konačno krenulo, slatke nade su se obistinile i med teče iz košnica u izobilju. No da ne bude sve bajno, ipak je ovo hrvatska poljoprivreda, pčelari svoj med nemaju ušto zapakirati.
–Ovo je jedna od puno jačih i boljih godina nakon 2016. Od tada smo oskudijevali zato što se naš ekosustav izmijenio. Nemamo više prave zime, nego se ona proteže daleko u proljeće, u vrijeme kada sve cvjeta, u vrijeme kada počinje med, a to je kraj travnja i početak svibnja. Dakle ova godina je izuzetno dobra za pčelare, no nedostaje teglica i bačvi za med, ističe Jasminka Alinčić, predsjednica Pčelarskog društva Karlovac.
Zvuči skoro kao loš vic, no surova je to realnost naših poljoprivrednika. Postavlja se pitanje kako uopće biti pčelar u Hrvatskoj kada ćete od pčelarenja teško živjeti jer nemate meda, al vaši problemi neće stati ni onda kada ga imate u obilju jer je jedan kotačić u sustavu neočekivano zakazao.
-Pčelari se snalaze na kojekakve načine, bilo preko prijatelja ili velikih opskrbljivača teglica. No potražnja je tolika da je ponuda zakazala, zaključuje Alinčić.
Prošla je pčelarska godina bila najgora, od masovnih pomora pčela do nepovoljnih klimatskih uvjeta, a na početku 2022. za očekivati je bilo kako će nakon brojnih neuspjeha, ova godina biti puno bolja.
-Pčelari uvijek imaju problema, najveći su bolesti pčela. To su bolesti koje inače dobro liječe i suzbijaju, ali se u tome mora biti istrajan i uporan. Sljedeći problem su financije koje prate organizaciju i rad na pčelinjaku, hranjenje i prihrana pčela šećerom i mednim pogačama, objašnjava Alinčić.
