Dolaskom ljeta dolaze i visoke temperature koje, uglavnom, nepovoljno utječu na zdravlje. Da u ljetnim mjesecima termometar u živi doseže i do 40 Celzijevih stupnjeva imali smo prilike osjetiti i ovog vikenda.
–Svjedoci smo toplinskog vala i velikih vrućina. Tijelo se pojačano znoji kako bi snizilo temperaturu, naše se krvne žile šire, naše tijelo se bori s tim povišenim temperaturama i želi održati homeostazu odnosno normalnu temperaturu, kazala je dr. med. Ema Šomen.
Da bismo se dobro osjećali tijekom ljetnih mjeseci, vrlo je važno održavati normalnu unutarnju tjelesnu temperaturu.
–Preporučljivo je nositi laganu odjeću i obuću, uvijek uz sebe imati vodu kako bi se hidratizirali, pokrivalo za glavu, držati se hlada i izbjegavati doba dana kada su temperature najviše, između 10 i 17 sati, kazala je Šomen.
Korona je i dalje prisutna, a ljudi kao da su zaboravili da postoji i prehlada. Prehlade se ne javljaju samo zimi, već su sve češća pojava i ljeti, najčešće zbog pretjerane uporabe klima uređaja.
Obzirom da je odgovor na izlaganje visokim temperaturama individualan, neke osobe su osjetljivije od drugih, a time su i zdravstvene posljedice kod njih teže pa volimo reći kako su netolerantni na istu.
–Netolerancija na vrućinu manifestira se na način da tijelo osobe ne može izregulirati tjelesnu temperaturu kada je pod utjecajem vanjske temperature, kazao je magistar sestrinstva Mario Popovački.
Najosjetljiviji su naši najmlađi – djeca te osobe starije životne dobi. Djeca ne mogu kompenzirati vrućine kao odrasli kojima je kompenzacijski mehanizam već priviknut i stariji. Kod djece je problem što provode veliku većinu vremena na suncu nezaštićeni i bez pokrivala za glavu te dolazi do toplotnog udara i pojave simptoma kao što su proljev, visoka tjelesna temperatura, povraćanje i bronhitis, kazao je Popovački.
Držimo se liječničkih preporuka kako bismo spriječili neželjene posljedice.
