Karlovac, nakon pročistača, prvi u RH dobiva i solarnu sušionicu mulja i to prije roka – Štefanac: Godišnje ćemo štedjeti milijun kuna, a plan je…

Karlovac je prvi u zemlji dobio EU projekt za pročistač otpadnih voda, a baš nedaleko tog pročistača, prvi će u zemlji imati i postrojenje za solarno sušenje mulja. I to zahvaljujući EU projektu Aglomeracija Karlovac – Duga Resa, što je, u stvari, nastavak ISPA-e i pročistača.

Gradnja sušionice mulja, odnosno, postrojena za solarno sušenje mulja vrijedna je 15,3 milijuna kuna, od kojih je većina iz EU. Službeni rok za završetak je srpanj iduće godine, no, ovo će postrojenje proraditi i prije. I donositi uštede ViK-u, smanjujući troškove za zbrinjavanje mulja s pročistača.

– Ovo je logičan nastavak priče obrade mulja jer mulj kao nusprodukt pročistača otpadnih voda predstavlja financijski teret za sva komunalna društva koja imaju pročiščavanje otpadnih voda pa tako i za nas. Mulj na našem pročistaču prolazi fazu aerobne stabilizacije za što je maksimalno vrijeme trajanja 25 dana pa anaerobne stabilizacije 21 dan, uz produkciju bioplina na bioplinskom postrojenju, nakon čega imamo oko 4% suhe tvari mulja, strojnom dehidracijom to dižemo na 25% suhe tvari, dolazimo do rasutog stanja i takvog ga zbirnjavamo i oporbljujemo na zakonom propisan način. Ovim projektom ne mijenjamo ključni broj mulja, sastav mulja, ali mijenjamo udio vode i smanjujemo troškove odlaganja tog mulja, priča nam Dario Štefanac, voditelj Odjela uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i crpnih stanica u Vodovodu i kanalizaciji.

I to znatno smanjiti troškove. Jer računica, pojašnjava Štefanac, je ovakva:

– Ako imamo 25% suhe tvari mulja, ovim postrojenjem ćemo ga dići na 90% suhe tvari. To je otprilike 3,6 puta manji volumen mulja, a onda i 3,6 puta manja količina, odnosno, financijsko opterećenje za tvrku. U brojkama: ako imamo 2.500 tona mulja godišnje, nakon ovog postrojenja će biti 700 tona mulja, što je otprilike ušteda 1,1 milijun kuna godišnje. 

A postrojenje za solarno sušenje mulja moglo bi početi raditi za nekoliko mjeseci. Puno ranije od srpnja iduće godine, kako je planirano.

– Probni rad postrojenja se očekuje krajem godine, to je gotovo sasvim izvjesno jer u tijeku su strojarski i elektro radovi. Znači, krajem ove ili početkom iduće godine kreće probni rad iako je rok za završetak srpanj 2023.Bit će to prije gotovo, najavljuje Štefanac.

I baš kao što je pročistač bio prvi projekt iz područja komunalne infrastrukture financiran sredstvima EU u Hrvatskoj, tako će i solarno sušenje mulja s tog pročistača na karlovačkom postrojenju biti prvo u zemlji.

– Imat ćemo prvi solarno sušenje mulja u Hrvatskoj, imamo dvije hale i podno grijanje. Pokrov je od specijalne ETF folije u dva sloja između kojih se upuhuje zrak. Velika je transparentnost, bolja izolacija i iskorištavanje sunčeve energije za sušenje mulja. Bočne stranice su od ojačanog etilena s mjehurićima zraka, gdje je transparentnost 84 posto. U slučaju duljeg perioda bez Sunca, možemo uključiti podno grijanje, preko apsorpcijskih dizalica topline, pojašnjava Štefanac.

Sve to je na 1.680 četvornih metara iskoristivog prostora za sušenje mulja, na kojem se može osušiti 250 tona mjesečno, odnosno, 3.000 tona godišnje, što je dostatno za mulj s karlovačkog pročistača. I ne samo njega, nego i svih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda društava koja će biti dio ViK-a kao isporučitelja vodnih usluga na budućem jedinstvenom uslužnom području pa tako i njima smanjiti troškove odlaganja mulja. Bude li kapaciteta, mogu sušiti i mulj ostalih pročistača u zemlji pa tako i zarađivati.

A bude li sve onako kako su planirali, mogao bi mulj s karlovačkog pročistača postati, umjesto troška, izvor prihoda.

–  Sada smo u fazi pisanja projektnog zadatka za studiju, koju bismo dali izraditi iduće godine. Pokaže li da se termičkom obradom mulja ispred bioplinskog postrojenja, uz veću projekciju bioplina, može izgubiti status otpada tog mulja, to je onda velika ušteda za tvrku i korisnike. Plan je kogeneracijsko postrojenje, proizvodnja dodatne električne energije iz bioplinskog postrojenja i gubljenje statusa otpada, odnosno, dobivanje komposta 3. klase na samom izlazu. To je krajnji cilj i želja jer tada mulj više nije trošak, možete dobiti bar 1 kunu za njegovo daljnje korištenje u građevini ili negdje gdje se zakonom može zbrinjavati, naglašava Štefanac.

I ne bi sve trajalo predugo: plan je to za idućih pet godina.

– Ako studija pokaže da bi mulj na ovaj način izgubio status otpada, onda idemo u projektiranje i izvedbu tog projekta. To je investicija od oko 20 milijuna kuna, veli Štefanac.

No, tu planovi ne staju. Osim mulja koji prestaje biti otpad, pročistač na Mekušju, po Štefančevim planovima, postaje energetski neovisan. Korak bliže tome, jer solarne elektrane su samo dio tog plana, bit će nakon što završe natječaj za projektiranje sunčeve elektrane.

– Napravili smo 2020.  studiju koja je pokazala da bismo četvrtinu svojih potreba za električnom energijom mogli dobiti iz sunčanih elektrana koristeći 1.300 kvadrata naših krovnih površina, kaže Štefanac.