U Vatrogasnom domu općine Barilović održan je sastanak inicijative građana ‘Korana- blago našeg kraja’ u kojoj se informiralo građane o planiranom proširenju tamošnjeg kamenoloma, te o problemima koji iz toga proizlaze.
– Brojni su problemi, kazala je Valentina Mesarić iz inicijative građana, te je navela nekoliko njih. U planu je proširenje kamenoloma za 7 hektara prostora.
– Studija o planiranom proširenju kamenoloma je puna kontradiktornih, nepotpunih podataka koji nisu mjereni na terenu, u stvarnim situacijama i to nas je užasnulo. Krenuli smo dalje razgovarati sa stanovništvom koje je ovdje odavno i samo su isplivali veliki problemi s kojima se društvo suočava. To su buka i prašina od samog transporta, uništena infrastruktura prometnica, prašina koja se taloži u Korani, izljevi oborinskih voda koji odlaze u Koranu. Studija izbjegava spomenuti utjecaj na ekološku mrežu jer se sam kamenolom ne nalazi u području ekološke mreže, a Korana je 25 metara udaljena, samo cesta dijeli kamenolom i Koranu. Kamenolom sjedi na podzemnim vodama rijeke Korane, rekla je Mesarić.
Uz sve to, neki od stanovnika svakih nekoliko mjeseci krpaju temelje kuća jer im pucaju od detonacija.Mesarić navodi i kako kamionima nije ograničena brzina, djeca idu u školu, a zabrinuti roditelji nerijetko po djecu dolaze sami pred školu. U blizini postoji drobilišno postrojenje te utjecaj kamenoloma i postrojenja zajedno uopće nije uzet u obzir što se tiče Studije. U obzir nije uzeto ni buduće reciklažno dvorište za građevinski otpad koje bi trebalo prikupljati otpad Karlovačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba.
Naša sugovornica je u mjestu poznata kao vikendašica, no ona je, kaže nam, stanovnica općine Barilović već 10 godina, došla je ovdje kako bi uživala u Korani koju smatra blagom ovog kraja.
– Peticijom želimo ukazati načelniku, želimo sudjelovati u komentarima Prostornog plana, da se jednostavno lokalno stanovništvo ne slaže s takvim zahvatima, da se stanovništvo ne mora pitati kako će živjeti. Prije 10 godina kada smo se borili ovdje protiv hidrocentrala bila su puna usta svima kako se žele baviti turizmom i kako trebamo očuvati ovu prirodu i okoliš. Kamenolom još uvijek postoji, ljudi koji su ovdje kažu da se dno promijenilo. Nisu napravljena nikakva mjerenja stvarnog učinka već postojećeg kamenoloma na okoliš i ljude.
