Na početku kanala Kupa-Kupa održana je konferencija za novinare. Istaknuta je nužnost uvođenja sustava obrane od poplava na brani Brodarci, odnosno na početku kanala. Kanal je trenutno na iskorištenosti od 30% i u gradskim mjerama obrane od poplava zadnji je na listi prioriteta. Jučer je Klub zastupnika Mosta izlagao problematiku poplava na području Karlovca. Udruga Brodarci tim povodom je pozvala Zvonimira Troskota i ogranizirana je press konferencija.
-Nakon što smo čuli njegovo izlaganje u Saboru bili smo oduševljeni što je netko prihvatio temu koju kao Udruga već tri mjeseca guramo u javnost. Zidovi i akcije Hrvatskih voda moraju biti zaustavljene i preispitane. Pozivam sve da se uključe da nastavimo projekt stručnjaka i maksimalno iskoristimo postojeći kanal. Rješenjima koje nudimo spasili bi ne samo Karlovac, već i gradove nizvodno Kupe, rekao je Tomislav Novak, predsjednik Udruge Brodarci.
Ono oko čega se slažu Klub zastupnika Mosta i udruga Brodarci je ideja da se naglasak obrane stavi na kanal Kupa-Kupa, a ne na box barijere koje su trenutno sastavni dio pejzaža Karlovca. Stvar kod dizanja zidova i box barijera je takva da se vodeni zid povisuje, često voda probija ispod zida ili se neizbježno prelijevanje odgodi za par kilometara dalje gdje zidova i barijera nema.
-Željeli bismo dati jedan afirmativan stav i konstruktivno rješenje za obranu od poplava. Potpuno nam je nelogično da se toliki novci troše na nasipe. Istina je da se nekolicina kuća tako spasila, ali problem je u tome što oni dodatno sužavaju korito rijeke i prilikom poplava dodatno povisuju rijeke koje potom rade još veći kaos. Na sve te projekte potrošeni su milijuni kuna, a najvažniji projekt Kupa-Kupa koji može sve riješiti stavljen je na posljednje mjesto. Ukratko, ovdje na Brodarcima je potrebna brana koja bi preusmjerila Kupu u kanal dug 20-ak kilometara. Na sedmom kilometru kanala bi bilo otpuštanje vode koja bi tako zaobišla Grad Karlovac. Taj projekt zamišljen je 1960-ih godina prošlog stoljeća te uključuje hidroelektranu. Ovdje postoji veliki problem neupravljanja vodama od strane HEP-a i Grada Karlovca. Brana zamišljena u projektu proizvodila bi ogromne količine struje, veće od trenutne u Lešću. Karlovac može postati rivijera na svim tim rijekama, a ne zabarikadirana utvrda. Prije svega Grad Karlovac nema razvijenu suradnju, ne poštuje se državna strategija za izgradnju i upravljanje vodama već se sve pokušava riješiti na lokalnoj razini. Da suradnja postoji ovih problema ne bi bilo. Postavlja se pitanje tko zarađuje na ovim suludim projektima – sve ove brane i zidovi koji su napravljeni nemaju apsolutno nikakvog rezona pored ovog kanala koji ovdje stoji već 40-ak godina. Jedini je zaključak da netko ima korist i vodi monetarnu politiku u svoju korist. Tu su upitni HEP i Hrvatske vode, kazao je Zvonimir Troskot, saborski zastupnik.
Više se ne čiste korita, ekosustav na Brodarcima je izbačen iz ravnoteže, uništena je šuma hrasta lužnjaka. Činjena jest da bi bolja politika gospodarenja vodama uvelike pomogla ne samo gospodarskom, već i ekološkom, pa i turističkom aspektu.
