Zakonskim izmjenama do dostojanstvenog smještaja za osobe starije životne dobi

Na području Grada Karlovca od 2020. godine djeluje Udruga za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe „StarKA“ čiji djelatnici svojim radom pomažu starije osobe pri odabiru adekvatnog smještaja za starost. Jasan pokazatelj potreba za takvim socijalnim uslugama jesu višegodišnja čekanja na mjesto u javnom domu te prepuni privatni obiteljski domovi, često prozivani zbog cijene smještaja, ali i uvjeta koji odstupaju od standarda. Zakonom o socijalnoj skrbi, čije su izmjene već u najavi, nastojalo se bolje regulirati rad privatnih smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne. No jasno je da problema i dalje ima, kao i prostora za širenje i razvoj što kvalitetnijih socijalnih usluga za osobe starije životne dobi.

Opipali smo i puls grada, pa smo tako pitali Karlovčane za mišljenje. Jedan od osnovnih problema jest dug vremenski period čekanja na smještaj, cijene privatnog smještaja koje su previsoke za naše socijalne prilike, a našim sugrađanima sporni su i životni uvjeti u domovima za starije.

– Mislim da su privatni domovi grozni i van kontrole. Oni dobiju dozvolu za rad, a često ne ispunjavaju sve uvjete, i nitko ih ne kontrolira. Smještaj mora biti prilagođen starijim ljudima koji će jednog dana biti možda u kolicima. Moraju imati lift, terasu, trebali bi nekako organizirati društveni život. Novi državni domovi neće se otvarati, stoga je potrebno kvalitetnije organizirati život u privatnim domovima, kazala je naša sugrađanka, koja i sama čeka na smještaj u domu već nekoliko godina.

Problem, kojemu je u Karlovcu moguće doskočiti, jest i manjak smještajnih kapaciteta.

– U Karlovcu bi bilo dobro iskoristiti sve ove prazne vojarne i prilagoditi ih potrebama osoba starije životne dobi. Time bi ujedno otvorili i radna mjesta, kazao nam je naš sugrađanin.

S predsjednicom Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe „StarKA“ Sabinom Angelinom Latin, ujedno vlasnicom privatnog obiteljskog doma,  razgovarali smo o trenutnom stanju, zakonskim regulativama, ali i načinima za poboljšanje usluga. Na osnivanje udruge bila je potaknuta u vrijeme medijskih previranja i najava zatvaranja obiteljskih domova za starije i nemoćne, kada se naveliko pričalo o smanjenju smještajnih kapaciteta. Također, prošle godine u Saboru je prošao Zakon o socijalnoj skrbi, čije donošenje je bilo turbulentno, a o čemu Sabina ima što za reći. No, čini se kako optimizma ne manjka.

– Zakon je prošao i moram reći da smo zadovoljni. Naravno da ima manjkavosti, no ono što obećava jest otvorenost resornog ministra Piletića za poboljšanja jer, kako je i sam rekao, niti jedan zakon, podzakonski akt ili propis nije sveto pismo. Optimistični smo i glede najavljenih novih ztakonskih izmjena, naglasila je Sabina Angelina Latin.

Kao vlasnica obiteljskog doma, Sabina Angelina ima jasnu viziju kako bi trebao izgledati kvalitetan smještaj za osobe starije životne dobi. Pa iako ne manjka entuzijazma, istaknula je kako prilagodba novim zakonskim regulativama ne teče glatko, primarno iz razloga manjka stručnog kadra neophodnog za funkcioniranje privatnih domova, a kojeg nedostaje na tržištu rada.

– Rok za prilagodbu obiteljskih domova jest do kraja 2026. i niti ja, a niti ostali obiteljski domovi nisu još prošli transformaciju. Osnovni je problem manjak stručnog kadra, manjak socijalnih radnika, psihologa, rehabilitatora. I tu već tražimo neka rješenja te smo pokrenuli projekte kako bismo olakšali transformaciju obiteljskih domova u skladu sa zakonskim regulativama, zaključno je istaknula gospođa Latin.

Možemo se samo nadati kako će očekivane zakonske izmjene donijeti adekvatna rješenja za smještaj starijih osoba i dostojanstvenu starost, kako i priliči.