Veleučilište u Karlovcu domaćin je sjajne konferencije posvećene području STEM-a. Radi se o akronimu satkanom od početnih slova četiriju područja – science, technology, engineering i mathematics. Bez STEM-a teško da  možemo zamisliti budućnost, a ova konferencija organizirana je upravo kako bi se znanstvena područja popularizirala te upozorilo na potrebu ulaganja u znanost uopće. Organizatori su uložili izuzetan trud kako bi ova konferencija zaživjela.

– Jako smo sretni i ponosni što smo na jednom mjestu uspjeli okupiti sjajne znanstvenike i popularizatore znanosti, istaknula je inicijatorica STEM konferencije i nastavnica matematike Antonija Capan.

Teme koje su okosnica konferencije odnose se na područja iz biologije, kemije te ostalih prirodnih znanosti, a jedan dio programa prilagođen je i najmlađima. U poslijepodnevnim satima u prostorijama Gimnazije Karlovac odvijat će se, a u Aquatici će biti prezentirani primjeri dobre prakse.

A kada govorimo o STEM-u ne možemo ne spomenuti i prvog rektora Veleučilišta prof. dr. sc. Mirka Butkovića koji je otvorio ovu sjajnu konferenciju, istaknuvši posebnost STEM-a.

– Sve što vidite, posjedujete, sve je to rezultat STEM-a. On ukazuje na našu trenutnu poziciju u tehnološkom svijetu. Zapad je vidio da je Istok nastavio s inženjerskim djelatnostima i studijima, dok je Zapad bio orijentiran na umjetnost. Trenutno je STEM na Zapadu trend, kazao je prof. dr. sc. Mirko Butković.

Što STEM znači za budućnost obrazovanja i društva u cjelini za Trend medije pojasnio je Boris Jokić, naglasivši kako su danas mladi ljudi uronjeni u tehnologiju, ali i kako obrazovni sustav ima šanse nadići prijetnje koje donosi ubrzan tehnološki razvoj, posebice razvoj umjetne inteligencije. Mladi ljudi itekako su svjesni svojih karijernih aspiracija.

– Mnogi od njih svoju profesionalnu budućnost vide vezanu uz STEM područja, od biomedicine i zdravstva do različitih komunikacijsko-informacijskih tehnologija i računarstva. Međutim, vrlo je važno istaknuti da izolirana znanstvena područja u budućnosti nemaju pozitivnu perspektivu. Jedino integracijom različitih područja možemo osposobiti mlade ljude na izazove budućnosti, kazao je Boris Jokić.

Boris Jokić istaknuo je kako svi sustavi utemeljeni na činjenicama u vrijeme razvoja umjetne inteligencije više nemaju nikakve šanse te kako odgojno-obrazovni sustav zahtijeva radikalnu reformu.

– Mladim ljudima trebali bismo omogućiti sustav u kojem će moći rješavati probleme, sustav u kojem će znati komunicirati i u kojem će ih se poučiti kako kritički misliti te kako učiti. Taj sustav mora poticati kreativnost i inovativnost, da u STEM-u ne budu samo oni koji reproduciraju već i oni koji kreiraju. Na kraju krajeva, u takvom sustavu mladi ljudi moraju moći raditi na sebi – to mora biti sustav u kojem se razvijaju i osobno i socijalno te su sposobni biti aktivni dionici društva koji znaju upravljati svojim obrazovnim i profesionalnim putem. Takav sustav je onaj u kojem će razvoj umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija biti samo dodatak, pojasnio je Jokić.

Zaključno, Jokić je naglasio kako će u takvom sustavu, kojeg ne smatra utopijom već mogućnošću, biti moguće valorizirati rad nastavnika i profesora te istinski cijeniti čovjeka. Ova konferencija svakako daje jednu pozitivnu i svježu znanstvenu perspektivu, unatoč raširenom klijentelizmu unutar akademske zajednice, za koju Jokić ističe kako jedina može biti generator promjena, uz formiranje raznih zdravih politika sa različitih društvenih aspekata.

– Budućnost nije robotska i tehnološka, promatram je kao budućnost u kojoj će mladi ljudi uz pomoć tehnologije stvarati sjajne stvari, a to može potaknuti samo aktivna i progresivna akademska zajednica, kazao je Boris Jokić za Trend medije.