Prošlo je točno 78 godina od dana oslobođenja grada Karlovca. Udruga antifašista grada Karlovca tim je povodom položila vijenac i zapalila svijeće kod centralnog spomenika na Šetalištu dr. Franje Tuđmana. Također, pridružile su se i stranke poput SDP-a, Možemo! i Nove ljevice.

– Kao i svake godine, nalazimo se ispred dijelova spomenika palim borcima i žrtvama fašizma, čiji je autor akademski kipar Vanja Radauš. Spomenik je izgrađen u bronci i kamenu. Otkrio ga je 1955. godine, predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Na poleđini spomenika uklesan je podatak da je iz grada i kotara palo 915 boraca i 1825 žrtava fašizma. Devastiran je 1991. godine, brončane skulpture sklonjene su 1992., dok su brončane glave vukova nestale. Spomenik je napravljen sredstvima građana grada Karlovca, rekla je Biserka Vranić, SDP.

„Karlovačka operacija” bio je naziv za vojnu akciju NOV-e, koja je izvedena krajem travnja i početkom svibnja 1945. godine, s ciljem da se oslobodi Karlovac, koji je do tada bio veliko uporište ustaških, talijanskih i njemačkih snaga. U noći 5. i 6. svibnja počele su borbe za sam grad. Nakon žestokih uličnih borbi vođenih 6. svibnja 1945., Karlovac je oslobođen. Istog dana oslobođena je i Duga Resa. Vijest o oslobođenju Karlovca unijela je neopisivu radost među sve borce 34. divizije, a posebno među borce Karlovačke udarne brigade, jer je njihova jedinica s ponosom nosila i ime ovog grada.

– Dolazak u oslobođeni Karlovac, rečeno vojničkim rječnikom, značio je da je ,,zadatak« izvršen. Za Karlovačku brigadu to je ujedno bio i kraj rata. Možemo reći da je operacija oslobađanja Karlovca trajala od 30. travnja do 7. svibnja 1945. godine, objasnila je Vranić.

Prema riječima Biserke Vranić, antifašizam se temelji na toleranciji i otvorenosti prema drugima i drugačijima, te je time i opreka nacifašizmu izraslom na netoleranciji i mržnji, na veličanju nasilja i militarizma. Većina građanki i građana Hrvatske opredijeljeni su humanistički i demokratski, dakle antifašistički, no nisu na primjeren način organizirani.

– A kakav je odnos prema antifašizmu i antifašističkome pokretu danas, najzornije pokazuje odnos prema spomenicima kao simbolima antifašističke oslobodilačke borbe. Hrvatski antifašisti u partizanskome pokretu nisu bili samo komunisti, nego i vjernici – katolici, pravoslavci, muslimani, Židovi… I svi s istom idejom: oslobođenje zemlje od fašističke i nacističke okupacije. Ovih dana cijela Europa će obilježavati Dan pobjede nad fašizmom, a Hrvatska je nastala upravo na temeljima antifašizma. Da bi se uspješno izgradila i postala moderna europska država, sami temelji i preambula u Ustavu nisu dovoljni. Moramo se ponašati su skladu s tim. Prije svega, predstavnici vlasti na svim razinama to pokazuju svojim odnosom prema praznicima, obljetnicama i spomenicima, dodala je Vranić.

Članovi Udruge antifašista grada Karlovca ove su godine bili na razgovoru kod gradonačelnika Damira Mandića. Tvrde da je obećao da će se zauzeti za problem kojeg su naveli. To je obnova spomenika po pravilima struke. Ne žele verbalnu i deklarativnu, već stvarnu podršku. Nadaju se da će se to uskoro i dogoditi kako bi 80-u obljetnicu oslobođenja grada Karlovca dočekali pred obnovljenim spomenikom.