Predsjedništvo Matice hrvatske jednoglasno je poduprlo nacrt Zakona o hrvatskom jeziku 1. kolovoza ove godine koji je Vlada uputila u javno savjetovanje. Zakon je trenutno je na raspravi u Hrvatskom saboru, a kao cilj predloženog zakona navedena je zaštita samog hrvatskog jezika i uređenje njegove javne uporabe. U sklopu 11. tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska 07. studenog u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom „Jezik i identitet“ na kojem se istaknula važnost jezika te pokušalo odgovoriti na pitanje koliko je jezik, kao i Zakon o hrvatskom jeziku, bitan u očuvanju identiteta hrvatskog naroda.
Na okruglom stolu su sudjelovali izv. prof. dr.sc. Marko Alerić, dr. sc. Tomislav Stojanov, prof. dr. sc. Mate Kapović i novinar i publicist Matija Štahan. Raspravu je moderirala jedna od članica Svjetskog Saveza Mladih Hrvatska.
Okrugli stol započeo je objašnjenjima o ulozi norme i normiranja hrvatskog jezika, a profesor Alerić maštovito je usporedio jezik s igrom nogometa jer u oba slučaja postoje pravila koja su stroža kada govorimo o standardu ili nogometnoj reprezentaciji. Alerić smatra da je predloženi Zakon dobar zbog pitanja motivacije da ovladamo svojim jezikom i očuvamo organske idiome, uključujući sva hrvatska narječja. Dotaknuo se i teme umjetne inteligencije zbog koje je potreban normiran jezični idiom jer se jezične baze podataka temelje na propisanoj normi. Tomislav Stojanov, koji je uključen u izradu prve inačice zakona, nadovezao se na Alerića govoreći o uspostavljanju Vijeća za hrvatski jezik koje bi igralo ulogu u uspostavljanju jezične politike, ali bez normiranja. Time je nastojao ublažiti bojazni da bi se na temelju Zakona moglo sankcionirati svakoga tko jezik ne koristi „pravilno“. Stojanov je istaknuo da je cilj Zakona o jeziku izbjeći buduće jezične sukobe.
Rasprava se pojačala kada je idući govornik, profesor Kapović, problematizirao ulogu Vijeća za hrvatski jezik i samog Zakona kojeg smatra nepotrebnim, istaknuvši da u tekstu Zakona postoji još neodređenih i nepreciznih mjesta otvorenih interpretaciji. Iskazao je nezadovoljstvo što sve veće slavenske zemlje imaju elektroničke jezične izvore i rječnike na internetu, a Hrvatska još ne. Sa Štahanom prokomentirao je suvremenu političko-lingvističku situaciju u regiji i obrambenu funkciju mogućeg Zakona od lingvističkih presezanja susjednih zemalja. Vrhunac rasprave bilo je neslaganje Kapovića i Alerića oko naglasaka jer bi Zakon potencijalno mogao određivati „ispravan“ način govorenja, što je nemoguće u praksi jer nitko ne govori standardnim jezikom u potpunosti i nije moguće izbjeći utjecaj govora kraja iz kojeg potječemo, s čime su se govornici naposljetku složili.
Potencijalni Zakon ne može restandardizirati postojeći jezik, neće imati prekršajnih odredbi i ništa neće nametati, ali otvorio se problem moguće korupcije zbog zapošljavanja nekvalificiranih lektora. Raspravljalo se i želi li se Zakonom nametati jezični purizam i uklanjanje riječi stranog podrijetla te koje bi bile posljedice u praksi (primjerice, bismo li silom zakona uklanjali strana imena ugostiteljskih objekata). Javila su se i pitanja potrebe prevođenja srpskog i bosanskog jezika na hrvatski u filmovima i serijama te utjecaja američke kulture zahvaljujući internetu i medijima.
Okrugli stol dovršen je pitanjima iz publike i osvrtom ravnatelja Instituta za hrvatski jezik Željka Jozića koji je dao svoje mišljenje o raspravi.
