Antimikrobna rezistencija jedan je od najvećih problema medicine 21. stoljeća, jer kako bakterije ubrzano postaju otporne na antibiotike, prijeti nam povratak u predantibiotsku eru kad su ljudi umirali i zbog bezazlenih infekcija. Mikrobiološki laboratorij Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije danas je otvorio vrata svog laboratorija za sve građane.
– Velik je to problem koji iz desetljeća u desetljeće raste, a nemamo dovoljno efikasnog oružja da se borimo s njim zato što nam postojeći antibiotici postaju sve neučinkovitiji. Bakterije ne reagiraju na njih. Imamo sojeve koji su doslovce osjetljivi na svega jedan od svih mogućih antibiotika, a s druge strane nedovoljno brzo na tržište izlaze novi antibiotici. Slab je taj napredak u istraživanjima i izdavanju novih antibiotika. Vodimo bitku s bakterijama i moramo uvijek biti korak ispred njih, rekla je Tamara Marković, liječnica, klinički mikrobiolog i voditeljica službe za mikrobiologiju ZJZKA.
Problem se javlja već kod same proizvodnje antibiotika preko njihova izdavanja, propisivanja do krajnjeg korištenja, tvrdi Marković.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra antimikrobnu rezistenciju jednom od najvećih globalnih prijetnji čovječanstvu i procjenjuje se da je antimikrobna rezistencija bakterija prouzročila smrt 1,27 milijuna ljudi 2019. godine.
Ukoliko dođe do viška antibiotika nakon provedene pune kure liječenja, isti je potrebno odnijeti u ljekarnu. Korisno predavanje na temu „Čuvajmo antibiotike, podijelimo odgovornost“ održala je Jelica Magdić, liječnica i mikrobiolog.
– Vrlo je bitno da se antibiotik uzima onda kad zaista treba, u dozi kad treba i u odgovarajućem vremenu trajanja antibiotika. Svi smo zapravo svjesni kako se, ja priznajem, a vjerujem i drugi, znamo odnositi prema tim antibioticima. Bolje nam je, pa ga ne popijemo do kraja, tvrdi Magdić.
Prema istraživanjima i procjenama, od posljedica antimikrobne rezistencije do 2050. godine umrijet će 10 milijuna ljudi godišnje.
