Nakon što se pogase sve lampice, nestane blagdanskog ugođaja, a svi oni silni računi sjednu na naplatu, stigne nam i nešto tužnije raspoloženje. Stoga ne čudi da i ove godine svjedočimo poznatom fenomenu siječanjske depresije koja pogađa i stare i mlade.
Iako u stručnoj literaturi taj termin ne postoji, teško je pronaći osobu kojoj je siječanj omiljeni dio godine. Kako si pomoći i kako najlakše prebroditi ovaj, po mnogima najdepresivniji mjesec u godini, zna doktor Igor Salopek.
Ne postoji zapravo posebno depresivan mjesec u godini, pogotovo u smislu kliničkog psihopatološkog entiteta. Možemo govoriti o sezonskom afektivnom poremećaju gdje znamo da se neki ljudi, pod utjecajem zimskih mjeseci kada ima manje sunčeve svjetlosti osjećaju depresivnije. Ovaj osjećaj siječanjske depresije proizlazi iz osjećaja „ispražnjenih baterija“ tijekom prosinca.
Živimo u imperativu dobrog raspoloženja. Već početkom studenog kreće uređenje trgovina, lampice su posvuda, glazba u pozadini, javlja se potreba za pojačanom potrošnjom i konzumerizmom. Nije to samo tako u javnom prostoru.
Mislimo da jednostavno moramo biti dobro, što nije realno. Čovjekovo mentalno zdravlje, ne samo da trpi loše raspoloženje, nego je to i poželjno. Poželjno je nekad se osjećati i depresivno i tjeskobno i prazno. Važno je samo da to ne potraje dugo, ističe doktor Salopek.
Neki ljudi recimo nemaju mogućnost povezivanja s drugima iz razno raznih razloga, neki u to vrijeme pojačano konzumiraju alkohol, droge ( pogotovo tzv. podizače) , plus razno razni izazovi…i dobijemo tu „siječanjsku depresiju“.
Kako si pomoći?
Neka taj siječanj bude prilika da se povežemo s ljudima na neki drugi, dublji način. Možda da se čujemo i vidimo s dragim osobama koje preko godine i ne viđamo često. Povezivanje je jako važno za mentalno zdravlje.
S druge strane, hranili smo se kako smo se hranili u prosincu. Prilika je ovdje razgovarati i o tzv. osovini probavni sustav – mozak. Znamo da primjerice probiotici nisu važni samo za imunološki sustav. Mogu nam pomoći i u mentalnom zdravlju. Tu su fermentirani mliječni proizvodi, mediteranska prehrana koja nije dobra samo za srce već i za mozak.
Možemo brže hodati, umjerena fizička aktivnost je poželjna. Sve su to načini kako biti bolje, ne samo u siječnju, već i cijele godine, naglašava doktor Salopek.
