U godini pred nama građani će tri puta izaći na birališta. Naime, pred nama su europarlamentarni, parlamentarni i predsjednički izbori. Predizborne koalicije još se dogovaraju, objave predsjedničkih kandidata nema ni na vidiku, a najviše bure podigao je novi Zakon o izbornim jedinicama. Europarlamenatne izbore pak rijetko tko i spominje.
Dolazak političara na razno razna obilježavanja u svakom kutku Lijepe naše znači da su izbori blizu. Krajnji zakonski rok za održavanje izbora je 15. rujna. Iako se datum parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, koji raspisuje predsjednik države, još uvijek ne zna, znaju se neke predizborne koalicije. Tako su se na desnici okupili Most i Hrvatski suverenisti. Predsjednici stranaka Božo Petrov i Marijan Pavliček.
-Ovo su ljudi koji su stali u zaštitu interesa građana Hrvatske, a ne u zaštitu tajkuna ili nekakvih elita.
-Uvjeren sam da ćemo biti sigurno druga politička snaga u državi. Najjača politička opcija od centra pa na desno.
Na ljevici predizbornu koaliciju sklopili su Socijaldemokrati, Hrvatski laburisti- Stranka rada i HSS pod nazivom “Naša Hrvatska”. Koaliciju su potvrdili i predstavnici Narodne stranke – Reformisti, IDS, PGS i stranke Fokus pod nazivom “Naša Hrvatska”, dok su SDP i Možemo odbacili mogućnost predizborne koalicije, no za očekivati je kako će nakon izbora koalirati, slično kao što se dogodilo nakon lokalnih izbora u gradu Zagrebu. U odnosu na prošle parlamentarne izbore na sceni se pojavila i nova stranka Republika Damira Vanđelića. Tu je i najnovija parlamentarna stranka Hrvatsko bilo koja je parlamentarna postala nakon što joj se priključio Ante Prkačin iz Domovinskog pokreta.
Kada govorimo o kandidatima za premijera, za očekivati je kako će fotelju pokušati zadržati Andrej Plenković koji još uvijek ne zna kada će se izbori održati niti zna s kime će koalirati. No, siguran je s kim neće.
-Svaka ona politička opcija koja će pristupati HDZ-u na ucjenjivački način nema teoretske šanse bez obzira tko što rekao da ti ljudi budu partneri HDZ-u.
Sigurni protukandidat prvo je potvrđen iz redova SDP-a. Predsjednica Glavnog odbora stranke Marija Lugarić.
S predsjednikom kao vođom SDP-a idemo u ove izbore, što znači u svim mogućim aspektima ove odluke i da je Peđa Grbin naš kandidat za premijera.
Nakon njega i stranka Možemo predstavila je svoju kandidatkinju za premijerku, Sandru Benčić.
-Želimo se koncentrirati na one građane koji smatraju da dosad nisu imali izbor, koji smatraju da ih nitko ne reprezentira ili iz drugih razloga nisu izlazili na izbore. Želimo vraćati povjerenje, želimo osigurati visoku izlaznost na izbore jer samo visoka izlaznost osigurava pobjedu nad HDZ-om.
Do sada, više se priča o Zakonu o izbornim jedinicama nego o samim izborima. Vladajuća većina donijela je novi Zakon kojim se ne mijenja postojeći izborni sustav, no mijenja se, donekle, karta izbornih jedinica. Tako je petina birača promijenila jedinicu u kojoj glasa. Saborska oporba nezadovoljna Zakonom podnijela je zahtjev za ocjenu ustavnosti. Očekuje se kako će Ustavni sud donijeti odluku prije raspisivanja parlamentarnih izbora.
Dok je datum parlamentarnih izbora još uvijek nepoznanica, poznat je datum izbora za Europski parlament. Više od 400 milijuna građana diljem Europske unije glasat će od 6. do 9. lipnja, a izbori će se u Hrvatskoj provesti u nedjelju 9. Iako su kampanje dobro medijski pokrivene, ne potiču glasače na sudjelovanje. Gledamo li izlaznost, ona je od 1990. samo jednom dosegnula 50 posto. Trenutno je u Europskom parlamentu 705 zastupnika, a eurozastupnici prihvatili su prijedlog Europskog vijeća o povećanju broja zastupničkih mjesta. Na izborima će se tako birati 720 zastupnika od čega će njih 12 predstavljati Hrvatsku. Vlast na razini Europe pokušat će zadržati Europska pučka stranka. Vlasti se nada lijevi blok unatoč padu popularnosti zelenih opcija. Ne treba odbaciti ni opciju velike koalicije između Pučana i S&D-a. Od političara najoštrije poruke šalje bivši član Pučana, mađarski premijer Victor Orban.
-Bruxellski model Europu vodi u kaos. Sve manje ljudi radi, a sve više ljudi želi živjeti bez posla. Javni red je ugrožen. Posljedice migracija već sada su nesavladive. Planina javnog duga raste. Do 2030 Engleska i Francuska neće više biti među najvećih 10 svijetskih gospodarstava. Tu će ostati samo Njemačka i to kao 10. Ne možeš biti za takvu politiku. Ne želimo živjeti u zoni ratova bandi i ne želimo stvoriti svijet migrantskih geta.
Krajem godine građani će i treći put na birališta, i to na predsjedničkim izborima. Očekuje se da, kao i na izborima na kojima je pobijedio Zoran Milanović, prvi krug bude održan krajem prosinca, a bude li pak drugog kruga, on će se održati početkom 2025., do kada i aktualnom predsjedniku traje petogodišnji mandat. Za očekivati je kako će Milanović pokušati doći do drugog mandata, a od protukandidata do sad je potvrđen – nitko. Sve u svemu pred nama je godina koju će obilježiti brojna obećanja političara, a vidjet ćemo i hoće li građani ispuniti svoju građansku dužnost i glasati ili će opet pobijediti apatija i stav “Moj glas ne može promijeniti ništa.”
