Cigla je uz drvo i kamen jedan od najstarijih, a ujedno i prvi umjetno proizvedeni građevni materijal. Proizvodi se od gline koja se peče da bi očvrsnula, a povijest proizvodnje cigli u Karlovcu počinje daleko prije osnutka ciglane Ilovac 1906. i ciglane Treppo 1913. godine, što se ovih dana može vidjeti na raznim arheološkim lokalitetima u Zvijezdi. Zanimljivu izložbu o ciglama predstavljena je u karlovačkom Paviljonu Katzler, a tradicionalne izložbe u njegovim izlozima već se 15 godina svakog mjeseca izmjenjuju novim karlovačkim temama. Spontano se pojavila inspiracija i za izložbu o ciglama nazvana „Oš kupit’ ciglu?“, a voditeljica Paviljona Katzler Morana Rožman objasnila je da se na ovaj način dobro uklopila u okoliš.
–S obzirom na velike arheološke iskopine ovdje i pronalaske nekih novih ciglenih svodova i prolaza, samo smo nastavili i cigle postavili kao temu u izlog. Naravno, cigle koje se nalaze u izlogu nismo krali s nalazišta, nego su to moje cigle s temelja naše obiteljske kuće u Mažuranićevoj obali, danas srušene, pa sad nanovo izgrađene. Te cigle su nam u biti otkrile cijelu povijest proizvodnje cigli u Karlovcu koja je još uvijek u stvari nepoznata. Podatke o ciglama koje smo izvukli iz temelja kuće koje imaju monograme proizvođača, to je iz perioda prije nego što se ciglana Ilovac osnovala ili ciglana Treppo koja je došla kasnije, početkom 20. stoljeća. Ove su malo otprije, rekla je Rožman.
Na svakoj cigli nalazi se reljefni monogram obrtnika koji ih je izrađivao. Arheološki radovi i aglomeracija u Zvijezdi donijela je mnogo problema, ali pozitivna strana je da se kopanjem otkrio dio povijesti skriven ispod tla. Cilj svake izložbe u Paviljonu je edukacija građana, a tako je i s izložbom cigli.
–Inspiracija za ovu izložbu je isto tako došla od izložbe koja je poslije 2020. godine napravljena u Gradskom muzeju u Sisku gdje se nakon potresa otkrila cijela jedna povijest proizvodnje cigli. Onda su spojili antiku s današnjim proizvođačima cigle i u biti su napravili predivnu izložbu koja se može i virtualno pogledati na njihovim stranicama. Genijalna je izložba jer objašnjava cijelu povijest od antičke proizvodnje cigli do danas. Ja nisam muzeolog i ne mogu doći do nekih podataka, ali ću doći do njih i zato je ova izložba ovdje da se netko javi i objasni ako ima podatke vezane za cigle. Dio cigli nađenih u temeljima Katzlerove kuće nalaze se s istim monogramom i u temeljima mosta na turskim vratima koji je bio otkopan, tako da ima nekih podudarnosti, izjavila je Rožman.
„Oš kupit’ ciglu?“ ujedno je dio balkanske tradicije iznuđivanja novaca s kraja 1960-ih pa sve do kraja 1980-ih godina. Prodavanje cigli oduvijek je bio jedan od glavnih aduta lokalnih delikvenata koji su priliku za lakom zaradom čekali iz mraka. U Karlovcu je tradicija prodaje cigli bila najpoznatija na Baniji, ali je i svaki kvart imao svoje ciglene štemere. Otkopavanje zbog aglomeracije ujedno otkriva cijelu novu povijest cigli.
–Izložba se tako zove jer je to stara tradicija karlovačkih fakina 70-ih i 80-ih godina. Uvijek je bila živa i svi smo to doživjeli, tkogod je bio dio urbane scene Karlovca. Mnogi od nas su u stvari kupili tu ciglu, a naročito su bili poznati banijanski štemeri koji su znali prodavati cigle. Oni su bili nježnija verzija ovih zagrebačkih ili drugih iz cijele regije. Fora je upravo zato što je ta tradicija prodaje cigle umrla krajem 80-ih, objasnila je Rožman.
Rožman se ukratko osvrnula i na povijesni kontekst obitelji Katzler i kakve veze imaju cigle s njima.
–Ti komadići cigle koje imam su jedini autentični ostaci mog djetinjstva, kuće koje smo moj brat i ja odrasli. To je uvijek emotivno, štogod radim kada je Karlovac u pitanju, uvijek je prožeto emocijama. Čak mi nisu toliko bitni šturi podaci i točne godine, koliko taj doživljaj povijesti i sjećanja na Karlovac u kojem smo živjeli i proživjeli, zaključila je Rožman.
Izložbom “Oš kupit’ ciglu?” Paviljon Katzler nastavlja prezentirati povijesne karlovačke priče. Svatko tko se želi upoznati s poviješću grada i neobičnom ulogom cigli može svratiti do Paviljona kako bi od voditeljice Rožman saznao nešto više o lokalnoj povijesti.
