Premda je u Karlovcu već dosta zgrada obnovljeno, još je puno posla pred nama. Kad je riječ o profilu zgrada koje idu u obnovu ne postoji točan obrazac obnove, ponekad se radi o starogradnji, ali nerijetko je slučaj i da je novogradnji potrebna energetska obnova. Za vrijeme snimanja materijala, više informacija nam je dala, sada bivša direktorica Inkasatora, Andreja Barberić.
-Ako gledate godine izgradnje i činjenicu da je većina zgrada građena 60-ih, 70-ih, pa onda u jednom valu 80-ih godina, većina ih ne zadovoljava današnja propise i uvjete, njih čak 80%. Nasuprot tome, neke zgrade koje su davnih dana građene imaju bolja energetska svojstva od novoizgrađenih zgrada. To zaista ovisi od zgrade do zgrade, ali naravno ovisi i o navikama suvlasnika i održavanju zgrade kroz godine. Nedavno smo svjedočili situacijama kada smo kod nekih zgrada iz 80-ih godina radili puno dodatnih mjera da bi postigli uštedu veću od 50%.
U obnovi su trenutno zgrada u Izidora Kršnjavog 8c i neboder na adresi Marina Držića 5. Zgrada u Petra Filipca 4 i zgrada u Hrvatske bratske zajednice 19 su već završene. Početak radova očekuje još zgrada Miloša, odnosno Domobranska 31. Sve te zgrade su prošle na natječaju Ministarstva prostornog uređenje i graditeljstva, a obnova je sufinancirana sredstvima EU fondova.
-Imamo još jednu zgradu koja još uvijek nije odlučila hoće li prihvatiti bespovratna sredstva s obzirom na to da još uvijek nismo postigli financijske uvjete ponuda koje su suvlasnicima prihvatljive u odnosu na iznos pričuve. U ovom trenutku informacije koje imamo iz Ministarstva je da će biti osigurana dodatna sredstva za prošlu alokaciju kojom bi se još u obzir uzele zgrade koje su prijavljene, a nisu ušle u prvu alokaciju sredstava EU. Imamo još dva nebodera i nadamo se da će i oni dobiti odluke o dodjeli bespovratnih sredstava te da će krenuti u energetsku obnovu po zadnjem natječaju za dodjelu. Ove godine je planiran novi javni poziv, a trebao bi biti uskoro i objavljen. Pokrenuli smo preliminarne aktivnosti i za postojeće projekte koji su nam ostali od prošlog natječaja, ali ima interesa i na novim zgradama koje su tek u projektiranju.
Konfuzne vlasničke situacije nisu rijetkost, a ponegdje i manjak financija igra veliku ulogu u zanemarivanju zgrade. U slučajevima kada zgrada ugrožava prolaznike, tko je ustvari kriv?
-Za sada nema zakonskih odredbi koje bi to regulirale. Pred desetak dana je izišao u e-savjetovanje prvi Zakon o upravljanju u Republici Hrvatskoj koji je nastojao riješiti takva pitanja. Nakon savjetovanja će ići u zakonsku proceduru, što znači da bi već ove godine mogli imati nove okvire u djelatnosti upravljanja. Bit će uključene obveze stanara i upravitelja, predviđeno je da zgrade postanu pravne osobe. Ima i dodatnih sankcija od stanara ka upravitelju i obratno. Prije svega vlasnici stanova moraju biti svjesni da su vlasnici zgrade i da su oni ti koji ju moraju održavati.
Sredstva iz EU fondova su sufinancirana, a na stanarima ostaje određen financijski zalogaj za pokriti troškove radove, stoga se ne odlučuju svi na povlačenje bespovratnih sredstava iako im je zgrada prošla na natječaju. Ipak, oni koji se odluče primjećuju velika olakšanja na režijama, naročito onim u zimskim mjesecima.
