Sibirska borovnica ili haskap neuobičajena je biljka za naše područje, premda vrlo zahvalna za uzgoj. Od uobičajene američke borovnice se razlikuje oblikom, a vrlo malo i okusom. Vrijeme je berbe ovog ukusnog bobičastog voća, a posjetili smo i jedinu plantažu haskapa u Karlovačkoj županiji gdje nam je vlasnik Krunoslav Štajcer, koji je zajedno sa suprugom pokrenuo obiteljski OPG, rekao kako je odluka pala baš na uzgoj haskapa.
-U jednom razgovoru s jednim agronomom u Zagrebu saznao sam za haskap. Malo smo proučavali voćku, istraživali i odlučili se za uzgoj, rekao nam je Krunoslav Štajcer, vlasnik.
Nekoć je haskap imao veću kiselost, a unatrag dvadesetak godina križanjem vrsta dobio je slatkoću, veličinu i tek je tada krenula šira proizvodnja tog bobičastog voća. Iz Japana se polako preko Sibira proširio u Europu, a danas je uzgoj haskapa najzastupljeniji u Kanadi, međutim ima ga skoro posvuda.
-Baš je zahvalna biljka. Potrebna mu je zemlja od 5,5 do 7 ph vrijednosti, a naša zemlja ovdje mu odlično odgovara. Druga stvar zašto je haskap izdržljiv je otpornost na hladnoću. Haskapov grm može opstati i na -40. Počne cvasti u drugom mjesecu kada je kod nas hladno, ali mogući mraz ga ne ošteti. Za sada nema insekata, štetnika ili poljoprivrednih bolesti koje bi mu štetile. Jedina potencijalna opasnost su životinje, odnosno ptice, dodao je Krunoslav.
Obitelj Štajcer najviše se bavi preradom haskapa od kojeg dobivaju ukusne džemove, sokove, likere, pa čak i vino.
–Čak 70% ploda ide u preradu, a između 20 i 30 % ide svježe u prodaju. Količine su velike, pa razmišljam da u budućnosti veći postotak stavimo u preradu, a svega 10 % ostavimo za prodaju u svježem obliku, to nam je na ove količine dovoljno.
Haskap se može upotrebljavati u skoro svemu, a i benefiti za zdravlje su ogromni. Vrlo je antioksidantna, snižava krvi tlak i kolesterol, regulira šećer i smanjuje upale, a to su samo neki od benefita koje ovo voće nosi.
