Karlovačka županija od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobila je 190 tisuća eura za projekt izgradnje biosolarnih nadstrešnica za javni prijevoz. Projekt predviđa postavljanje 10 nadstrešnica, a bit će postavljene i e-punionice te stalci za romobile i bicikle.
Ugovor za realizaciju ovog projekta, na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, županici Martini Furdek Hajdin uručili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te direktor Fonda Luka Balen. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će ukupno 79 projekata vrijednih 17 milijuna eura kojima je cilj poboljšati klimatsku otpornost lokalnih sredina.
Tako se, primjerice, sufinancira sadnja stabala i formiranje zelenih površina, izgradnja javnih slavina s pitkom vodom, formiranje urbanih vrtova te projekti informiranja javnosti o klimatskim promjenama.
–Ovi ugovori omogućavaju nam da našu domovinu sačuvamo ovako lijepu kao što je sada. Turisti nas ponajviše biraju upravo zbog prekrasnog, očuvanog okoliša i sada smo na prekretnici da to i sačuvamo, a upravo nam ovakvi projekti u tome pomažu. Projekt za koji je Karlovačka županija ostvarila sufinanciranje u sebi sadrži 3 D – dekarbonizaciju, demografiju i digitalizaciju, a upravo su to tri razvojna prioriteta za budućnost Hrvatske – digitalna transformacija, demografska revitalizacija i dekarbonizacija, zahvalila je županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin.
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić istaknuo je kako su zelena tranzicija i dekarbonizacija među tri temeljna prioriteta EU te se oni nalaze i u programu Vlade RH za iduće mandatno razdoblje.
–Gradovi su najveći potrošači električne energije u svijetu jer emitiraju gotovo 70 posto svih stakleničkih plinova, a zauzimaju samo dva posto površine. Stoga se kroz izgradnju zelene infrastrukture i energetsku obnovu zgrada želi smanjiti potrošnja električne energije. U Hrvatskoj se u zgradarstvu troši 50 posto sveukupne električne energije te se krenulo u ambiciozni plan da se, do kraja sadašnje financijske omotnice, u našoj zemlji energetski obnovi više od dva milijuna kvadrata stambenog prostora.
Podsjetio je i kako je Ministarstvo prostornoga uređenje, graditeljstva i državne imovine izradilo nekoliko programa kojima će doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova i zelenoj tranziciji urbanih sredina. To su Program krajobrazne obnove Hrvatske, Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, sa rokovima provedbe do 2030. godine.
–Sve ovo tvori temelj za promišljanje drugačijeg urbanizma koji pridonosi smanjenju rizika od šteta koje mogu prouzročiti klimatske promjene a usmjereno je ispunjenju ambicioznih planova postizanja klimatske neutralnosti EU do 2050. godine, zaključio je Bačić.
–Hrvatska je sve više pogođena ekstremnim vremenskim nepogodama i rizici od klimatskih promjena rastu. Zato je potrebno snažno djelovati na jačanju otpornosti na klimatske promjene u svrhu smanjenja šteta po okoliš, društvo i gospodarstvo. Upravo je cilj ovoga Programa kojeg Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi već treću godinu za redom, pod sloganom „Zelena strana ulice“, povećati otpornost lokalne i regionalne zajednice prema klimatskim promjenama, odnosno smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena te posljedično pridonijeti izgradnji zelene i klimatski neutralne Hrvatske. Dokaz tome su i današnjih 79 uručenih ugovora predstavnicima županija, gradova i općina vrijedni 17 milijuna eura, u okviru kojih će se provoditi mjere prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina, izjavila je ministrica Vučković.
Direktor Fonda Luka Balen je istaknuo kako do sada već prijašnjih godina sufinancirali 122 ovakva projekata ulaganja te će još ovih 79 novih zasigurno dati doprinos održivosti ekosustava u kojima i formiranje novih zelenih površina igra važnu ulogu. Istaknuo je i važnost edukacije o klimatskim promjenama.
–Iako se često čini da kao pojedinci ne možemo bitno utjecati na globalnu klimatsku situaciju, svatko od nas može i mora dati svoj osobni doprinos te svakodnevnim ponašanjem i promjenom navika napraviti korak ka održivijoj budućnosti na, kako simbolično kaže naziv našeg programa, ‘zelenoj strani ulice.
