U Hrvatskoj, pa i u Karlovcu raste konzumacija droga, a time i broj prijavljenih i uhićenih osoba te konzumenata. Prema policijskim prikupljenim i analiziranim podacima, utvrđeno je da najveći dio konzumenata uzima marihuanu, a od psihostimulativnih droga najčešći su amfetamin i kokain. Također se na ilegalnom tržištu zadnjih godina evidentira i zapljena psihotropnih tvari poput droga GBL, poznatije kao droge za silovanje.
Ono što psiholozi i psihijatri koji rade s ovisnicima ističu jest činjenica kako uvijek postoji pozadinski psihički problem.
–Problem ovisnosti nikad ne dolazi sam. Uvijek je u pozadini dublja problematika kojom se mi također bavimo. Nije dovoljno samo uspostaviti apstinenciju već je potrebno o čemu se radi i što je osobu navelo da razvije ovisnost. To su najčešće poremećaji i oboljenja koji nisu pravovremeno otkriveni ili adekvatno tretirani ili mogu biti životne situacije koje su osobu dovele do toga da posegne za sredstvom ovisnosti i nastavi s konzumacijom. Jako je važno kod procesa liječenja čim prije raditi na tome da se osobu vrati u normalan život, rekla nam je Diana Dörma Duvnjak, psiholog unutar službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti ZZJZKA.
Konzumacija raste u svim dobnim skupinama, međutim na liječenje se odlučuje manji broj ljudi.
-Ima sve više droge što vidimo po istraživanjima otpadnih voda. Zabrinjavajuće je da je u procesu liječenja sve manje ljudi, a ovisnosti nažalost rastu.
Kada govorimo o dobnoj i spolnoj skupini počinitelja kaznenih djela zlouporabe droga, prema podacima unatrag pet godina 90 % počinitelja su muškarci i to najčešće dobne skupine od 29 do 39 godina. Kupci su također najčešće punoljetni muškarci. Što se tiče odgojno-obrazovnih ustanova, iz policije kažu kako je stanje zadovoljavajuće, odnosno kažu da nema povezanosti preprodavača s osnovnoškolcima i srednjoškolcima, premda nam iz Zavoda navode kako je konzumacija porasla čak i u toj ugroženoj skupini.
–Mali broj njih se javi pravovremeno kada razvije problem ovisnosti, upravo zato je jako važno raditi na prevenciji i ranom prepoznavanju problema ovisnosti. Mi u službu primamo i maloljetne osobe, tzv. rane adolescente kako bi njihovo eksperimentiranje koje u toj fazi to još zasigurno je, spriječili da preraste u sam problem ovisnosti, dodala je.
Ovisnost postaje kada se konzumira svakodnevno, a prekasno za van bolničke službe je kada osoba postane ugrožavajuća za sebe i druge oko sebe te tada uglavnom na scenu stupaju institucije.
Iako je štetnost neupitna, konzumacija je najopasnija upravo u ranim, adolescentskim godinama dok mozak nije u potpunosti razvijen. Tu su posljedice trajne i uglavnom se ne može u potpunosti regenerirati i vratiti na prošlo stanje. Kod ovisnika u kasnijim godinama šanse za povratak na staro su veće, međutim najčešće kognitivne funkcije poput koncentracije i pažnje prve stradaju i ne obnove se na prijašnje stanje.
