Nažalost često čujemo crne statistike s hrvatskih cesta, a prema posljednjim policijskim statistikama, za prometne nesreće su u jednakom postotku krivi su i vozači i pješaci. Nemali broj puta vozači budu bijesni zbog ponašanja pješaka u prometu, a pješacima su neke lokacije u gradu privlačnije za istrčavanje na cestu od drugih.
-Najčešći uzroci prometnih nezgoda su podijeljeni. Neoprezno stupanje na kolnik zastupljeno je koliko i nepoštivanje od strane vozača. Ne možemo reći da su mjesta gdje se događaju nesreće izolirana, ali najčešći punktovi gdje se nesreće događaju su Mačekova, Trg Hrvatskih branitelja i frekventno raskrižje Većeslava Holjevca i Smičiklasove ulice. Ipak nešto je veća brojka na jednom drugom mjestu. S obzirom na to da je 2019. godine stradalo šest pješaka, za nepovjerovati je ali je tako – najviše pješaka stradalo je na autocesti A1 i A6, rekao nam je Davor Boljkovac, načelnik prometne policije.
A da su upravo te lokacije sporne, svjesni su i naši sugrađani.
-Trebalo bi postrožiti kazne neodgovornim pješacima koji izlijeću na cestu. To je jako opasno i za pješake i za vozače. Veća opasnost je naravno tamo gdje ima više prometa, sporni su svi veći prijelazi, posebno oko tržnice. Jako puno ljudi pretrčava cestu između suda i tržnice u vrijeme najveće gužve bez da prelaze na pješačkom prijelazu. Ja sam stariji čovjek kom su refleksi nešto slabiji, ja kad vozim svakako moram biti oprezniji, a koliko bi tek morao bit oprezan i koncentriran da izbjegnem ružnu situaciju prilikom istrčavanja neodgovornih pješaka na cestu. Mogu donekle shvatiti kad dijete nepropisno prijeđe cestu, kritično je ali možemo ga opravdati neznanjem ili neiskustvom. Međutim kad čovjek mojih godina ili nešto mlađi neodgovorno prelazi cestu, onda je to zabrinjavajuće, dodao je Antun.
-Sva mjesta su kritična, izlaze u cijelom Gradu i prelaze cestu. Policija kaže da su pješaci na pješačkom uvijek u pravu, no što ako pogineš? Tko je onda upravu? Krivice ima i u vozačima i pješacima. Osjećam se sigurno jer pazim na svoju sigurnost u prometu, izjavio je Juro.
–Križanje kad se izlazi na Korzo je koma. Ne znaju se ponašati na pješačkom, ne gledaju i presporo prelaze. Između ostalog niže u ulici pretrčavaju gdje ni nema pješačkog prelaza. Uopće me ne iznenađuje da su za 50% nesreća krivi upravo pješaci, očekivao bih i veću brojku. Uopće ne gledaju, imaju slušalice u ušima i jure, rekao nam je Josip.
-Smatram da su pješaci vrlo neodgovorni s takvim ponašanjem, a i biciklisti to često rade. Slažem se da je tržnica jedna od najkritičnijih lokacija, rekla nam je Renata.
-Krajnje su neodgovorni. U Domobranskoj i od Suda prema tržnici hodaju tamo gdje nema pješačkog, posebno stari ljudi. Čudi me da postotak nesreća u kojima su pješaci krivi nije i veći, dodao je Mario.
-Čini mi se da su sve lokacije u gradu podjednako zastupljeno, ali ne iznenađuje me da su za 50% nesreća krivi upravo pješaci, dodaje Andrija.
Za situacije gdje pješaci neodgovorno pretrčavaju cestu najčešća kazna je 30 eura. Neki naši sugrađani pak s druge strane smatraju kako je problem upravo u policiji, ali i prometnoj infrastrukturi. Neodgovorno ponašanje pješaka nije samo na neoznačenim mjestima, često svjedočimo neodgovornom ponašanju i na pješačkom prijelazu.
-Taman sam jučer dolazio na Rakovcu kod Gimnazije na pješački i naše mlade dame, učenice, sve nose pametne telefone i na pješačkom uopće nisu pogledale ni u kom smjeru. Što im znači što su upravu na pješakom ako ih netko pogodi s autom, pa prvo treba pogledati cestu, rekao nam je Ante.
Činjenica je da neodgovornih pješaka ima diljem svijeta, a neki su pribjegli i radikalnijim mjerama i kaznama. Tako na primjer u Keniji postoji kazna za pokušaj samoubojstva za koju optuženi može završiti i do dvije godine u zatvoru ili novčana kazna, a neodgovorno izlijetanje pješaka na cestu okarakterizirano je upravo kao pokušaj samoubojstva.
Načelnik Boljkovac napomenuo nam je kako je najugroženiji dan u prometu upravo ponedjeljak. U posljednjih pet godina, lako tjelesno ozlijeđeno je 59 pješaka, dok je njih 39 s teškim tjelesnim ozljedama. U ukupnom broju poginulih na cestama u posljednjih pet godina čak 20% je pješaka. Brojke su zabrinjavajuće, a kako bi bile čim manje u budućnosti svi ćemo morati poraditi na prometnoj kulturi.
