Napadi vrana na ljude postaju sve češći i u Karlovcu. Nekolicana slučajeva dogodila se urbanijim kvartovima grada. Rješavanju problema najezda vrana ne nazire se rješenja, a građani su već očajni. Potvrđuje to i čitateljica koja nam se javila.
-Ovih dana učestali su napadi vrana na ljude, čak i na pse u Karlovcu. U Tadije Smičiklasa, Sarajevskoj, Meštrovićevoj. To kolko ja znam. Vjerojatno toga ima i drugim dijelovima grada. Previše ih se namnožilo. Pa valjda je netko zadužen i za taj problem. I prima odgovarajuću plaću. Pa neka onda radi svoj posao. Ili smo mi osuđeni da nosimo kišobrane da ne dođemo kući krvavih glava?
Problem vrana nisu isključivo napadi, već i njihov izmet, razbacivanje smeća. Prije 15-ak godina u javnosti se pojavila ideja rješavanja ove problematike sokolarskim tehnikama. Pokrenut je i projekt Vratimo ptice pjevice u naše parkove u sklopu kojeg se problematizirao fenomen najezde vrana. Sve je inicirao sokolar Viktor Šegrt, koji i dalje smatra kako su upravo obučeni sokolovi provjereno rješenje problema.
-Jedan dio sokolarstva se počeo prije 50-ak godina upotrebljavati u svrhu biološke zaštite. Biološka zaštita je korištenje obučenih sokolarskih ptica za rastjerivanje određenih vrsta koje čine probleme na nekom području u ovom slučaju su to vrane, istaknuo je Šegrt.
To bi izgledalo ovako. Trebalo bi se nekoliko dana pripremati, vidjeti stanje na terenu, donijeti odluku u koje doba dana ili noći je najbolje pustiti sokola. Sokol bi u pratnji sokolara bio pušten, letio bi među drvećem i tako rastjerivao vrane. Šegrt tvrdi da trenirani sokol ne bi predstavljao prijetnju za ljude i druge životinje, osobito kućne ljubimce.
-Sokolarske ptice su obučene za namjenu za jednu vrstu, ako su to vrane love vrane, ako su to golubovi – golubove. U posljednjem desetljeću se priroda i zbivanje u okolišu gledaju kroz prizmu Ezopovih basni, a priroda je vrlo surova.
Nakon nekog vremena vrane bi tražile svoje mjesto pod suncem izvan grada, u ruralnim područjima.
-Kad su u pitanju vrane, možda bi se trebalo raditi i po noći, a ne samo danu. Trebate imate ptice koje mogu to raditi po noći, a ne mislim na sove, nego na neke druge vrste, a najčešće su to Harrisovi jastrebovi. U određenom periodu rada, rada, rada vi ih dislocirate s te pozicije. Vrući punktovi u Karlovcu su Vrbanićev perivoj i još neke druge urbane sredine.
Iako je ova ideja u javnosti prisutna posljednjih 15-ak godina, Grad Karlovac se do sada na nju nije odlučio. No svjesni su problema, kažu.
-Razlog njihova agresivnijeg ponašanja jest trenutni period godine kada vrane imaju mlade koji se uče letjeti te često ispadaju iz gnijezda, zbog čega ih roditelji agresivno štite. Ovaj period okvirno traje 30-tak dana dok se mlade vrane ne osamostale i ne napuste stanište u kojem su izležene, kazala je Danijela Peris, pročelnica Grada Karlovca.
Podsjećaju kako je trenutno vrijeme lovostaja, koje traje od 1. ožujka do 31. srpnja, te se tada ne smiju uklanjati gnijezda, vrane se ne smiju loviti ili uznemiravati na bilo koji drugi način. Po završetku razdoblja lovostaja, razmotrit će se opcije da ovaj problem preveniramo za nadolazeće razdoblje.
-Nakon lovostaja, razmotrit ćemo opcije. Sokolarske tehnike s ciljem rastjerivanja vrana kao biološke zaštite morale bi se provoditi kontinuirano najmanje 6 mjeseci svake godine prije početka gniježđenja i to ovisno od kvarta do kvarta, gdje ih po inicijalnoj procijeni ima najviše.
Dodaju kako sokolarska tehnika je jedno od rješenja, ali ne nužno i najbolje.
-Grad je napravio sve preduvjete, sad je stvar na koji način i kako će se pristupiti rješavanju problema. Dugoročno će vrane biti sve veći i veći problem i sada se događaju napadi na ljude. Sad se pitamo do koje granice možemo ići, pita se Šegrt.
