Dugogodišnja novinarka HINA-e za područje Karlovačke županije Vesna Horvat sada je predsjednica Županijske organizacije Stranke umirovljenika, koja je dio političke platforme Umirovljenici zajedno. Kao bivša novinarka odlučila se politčki aktivirati i posvetiti temama koje su manje privlačne većini onih koji se bave ili misle baviti politikom, a tiču se velikog broja birača, odnosno umirovljenika.
Mirovine
Izgleda da su glavni problem velikog broja umirovljenika male mirovine, kako to komentirate?
–Prema statistikama OECD-a, Francuzi mogu računati na mirovinu u visini 74% posljednje plaće, Nijemci 53%, Talijani 82%, a Grci čak 84%. Nizozemci primaju gotovo cijelu plaću kao mirovinu, odnosno 89%, dok hrvatski umirovljenici dobivaju prosječnu mirovinu koja iznosi oko 40% prosječne plaće, što je daleko ispod obećanih 60%.
Prema najnovijim podacima DZS-a, prosječna plaća u Hrvatskoj dosegla je 1323 eura, dok je prosječna mirovina trebala biti 800 eura, no trenutno 534,84 eura. To se događa jer umirovljenici nemaju snagu u Hrvatskom saboru. Sve dok umirovljenici ne shvate da se za sebe moraju sami pobrinuti, situacija će ostati nepromijenjena.
Treba naglasiti da postoji prostor za povećanje prosječne mirovine do 60% prosječne plaće, što potvrđuju svi ekonomski i financijski parametri. U Italiji i Grčkoj udio mirovina u BDP-u iznosi više od 15%, u Portugalu 14,5%, u Francuskoj 13,4%, dok je u Hrvatskoj jedva 10%. Prosjek EU-a je 13,5%, kaže Horvat.
Dugotrajna skrb starijih osoba
Hrvatskoj nedostaje strategija za dugotrajnu skrb kojom bi se odgovorilo na potrebe starijih osoba, utvrdila je i Europska komisija u redovitom izvještaju o starenju. Vi raspolažete s konkretnim brojkama.
–Da. Poznato je da u mlađoj skupini starijih, u dobi od 65 do 74 godine, njih 38% ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. U dobi od 85+ taj udio iznosi čak 68%.
Unatoč tome u javnim domovima ima mjesta za samo 3,68% osoba starijih od 65 godina, zaključuje EK. Javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb starijih osoba manji od jedan posto BDP-a (0,88 posto). Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije RH ima samo 200 kreveta na 100.000 stanovnika u domovima za starije, za razliku od Švedske u kojoj je1300 ležajeva. Češka i Slovačka imaju 700 ležajeva na 100.000 stanovnika, Slovenija 900, Njemačka 1150.
Palijativa
Važna tema vaše političke kampanje u nedavnim izborima bila je i palijativna skrb. Kakva nam je situacija u području palijative?
-Prema podaciima iz prošlog kvartala u Hrvatskoj su samo 363 tzv. palijativna kreveta i imamo dva hospicija, u Rijeci i Splitu, u Puli je gotov, ali nikako da krene s radom. Plan je da se formira tisuću novih kreveta, da imamo 50 mobilnih timova i 50 koordinatora. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li nuditi usluge i u dane vikenda, te u smjenama – za palijativnu njegu kod kuće, jer sada je ona ograničena samo na radne dane. Palijativnim je pacijentima pomoć potrebna stalno, a dužina života i kvaliteta života ovisi im upravo o funkcioniranju sustava palijativne skrbi.
Jer u Hrvatskoj je u svakom trenutku oko 46.000 oboljelih od malignih bolesti, teških bolesti srca, pluća i bubrega, neuroloških bolesti i drugih bolesti koje ne reagiraju na liječenje.
Na Razvojnom se programu palijativne skrbi radi u Ministarstvu zdravstva i on bi trebao biti usvojen ove godine, ali dokument koliko god je važan, ne znači ništa dok ne zaživi, dok ne dobijemo visoko funkcionalan multidisciplinaran pristup zbrinjavanja fizičkih, socijalnih, psiholoških, pa i duhovnih potreba umirućih ljudi, kao i onih s kroničnim zdravstvenim problemima.
Siromaštvo
Vi za siromaštvo starijih kažete da je još veći problem, da je „rastući problem“.
–Po službenim podacima RH samci koji su u RH prošle godine imali prihod od 5924 eura i službeno su siromašni i najvjerojatnije pate od socijalne isključenosti. U riziku od siromaštvu živi 59,9 posto samaca starijih od 65 godina. Istina je da dio njih ne živi u siromaštvu, jer su stekli ušteđevinu ili si proizvode hranu ili iznajmljuju nekretnine. Ali puno je previše siromašnih starih ljudi.
Gledajući cijelu naciju stopa rizika od siromaštva u 2023. iznosila je 19,3%. Primjerice to se odnosi na kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina čiji godišnji prihod je bio niži od 12440 eura.
Pristupačnost mobilnost
U svojim javnim istupima bez ustezanja govorite da ste osoba s invaliditetom. Prava osoba s invaliditetom uvelike se tiču i umirovljenika. Kako stojimo po pitanju pristupačnosti i mobilnosti?
-Nedavno je Sabor prihvatio izvješće i uvažio preporuke Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, između ostalog, na pristupačnost radu i zapošljavanju,dostupnosti i kvaliteti ortopedskih pomagala, iznosima naknada, a sve se to tiče i umirovljenika.
Prema Povelji UH-a o pravima invalida na pristupačnost i Preporuci Vijeća ministara Vijeća Europe iz 1992. godine, izostanak prava na mobilnost građana s invaliditetom kršenje je ljudskih prava na dostojanstven život.
Poruka za kraj?
-Poručujem umirovljenicima da nam se mogu obratiti sa raznim dobro obrazloženim problemom svih vrsta i tražit ćemo odgovore i lobirati za njih, jer posvećenost i motivaciju imamo, a ja osobno i znanje i iskustvo gdje i tražiti odgovore i rješenja. Ali ne samo to, cilj nam je privući što više umirovljenika koji također imaju, ili možda i više od mene stručnog znanja za neka financijska i zdravstvtvena pitanja, za rekreaciju i kulturu da se okrenu pomaganju ljudima treće životne dobi da si u raznim institucijama ili udrugama riješe probleme koji ih tište. I vrlo važno za kraj, nastojat ću Stranku umirovljenika učlaniti najmanje dvije tri mlade osobe , sigurna sam da ima građana koji imaju politički nerv, za rad javno dobro pa da se profiliraju na području mirovinskiih i socijalnih pitanja, zdravstva za treću životnu dob i na svim drugim područjima za bolju socijalnu uključenost starijih osoba u društvo. Ta im politička niša itekako može biti ulaznica u visoku politiku, poručila je Vesna Horvat.
