“Free Korana river“ naziv je projekta kojim se mapiraju i kategoriziraju sve prepreke od izvorišta do ušća Korane koje ometaju njezin prirodni tok, čime se negativno utječe na riječnu bioraznolikost i ekološki status. To je objašnjenje karlovačke udruge Eko Pan koja je partner u projektu čiji je nositelj udruga Zelena akcija iz Zagreba i poduzeće BIOTA d.o.o. Međutim, u posljednje vrijeme pojavili su se glasine kako se pod terminom „prepreke“ podrazumijevaju i slapovi, zbog čega je reagiralo stanovništvo koje živi uz obale Korane i pojedini stručnjaci ekolozi. U udruzi Eko Pan pristali su razjasniti o čemu se točno radi u projektu.
–Nažalost, u medijima se šire brojne dezinformacije i poluinformacije, a neću ulaziti u to s kojim ciljem i namjerom. Ne bih rekla da smo ijednog trenutka od početka provedbe ovog projekta na bilo koji način išta skrivali od javnosti ili pokušavali drugačije predstaviti nego kako je napisano u projektu kojeg smo predočili donatoru fondacije Open Rivers Europe koja financira projekat. Kod građana je revolt i zabrinutost izazvalo to što baratamo pojmom “prepreke” ili “barijere”, što je u suštini ono što ometa slobodan tok svake rijeke. U ovom projektu se naročito fokusiramo na umjetne barijere stvorene ljudskom rukom, ono što su hidrotehnički objekti ili vodne građevine, a Hrvatske vode su tu svakako adresa za pojasniti terminološke odrednice. Za potrebe kanaliziranja, odnosno usmjeravanja riječnog toka, iz bilo kojeg razloga, bilo u okviru sustava obrane od poplava ili nešto drugo. Građani kroz to iščitavaju i čuju samo slapove pod kojima se kupaju, a svi znamo kako se rijeka koristi u rekreativne svrhe. Ovim projektom ne želimo ugroziti način na koji građani koriste rijeku, ali želimo doći do uvida o broju, sastavu i karakteru svih prepreka na rijeci Korani za koje znamo otprije da u jednoj mjeri utječu na biološku raznolikost, objasnila je stručna suradnica u udruzi Eko Pan i lokalna koordinatorica na projektu Free Korana River Jasmina Čolić.
Čolić je istaknula da će se informacije do kojih se dođe terenskim istraživanjem predstaviti javnosti, a njima će se ocijeniti stupanj utjecaja prepreka na biološku raznolikost, odnosno što jako negativno utječe na živi svijet rijeka, a što ne utječe. Dodala je kako će se na kraju projekta predložiti koje barijere bi trebalo ukloniti, a pritom će se uzeti u obzir način na koji se koristi svaka pojedina lokacija.
Ono što smo ranije naglašavali i oko čega očito još uvijek postoji potreba da se naglasi je da ovim projektom, koji je započeo 01. veljače ove godine i traje do 01. veljače 2025. godine, mi apsolutno ništa ne uklanjamo. Udruge civilnog društva, čak i uz podršku stručnog partnera, nemaju moć bilo što fizički ukloniti. Nažalost, u medijima se napravila velika senzacija i bombastični naslovi, a udruge neće samo doći preko noći bagerima bilo što na rijekama rušiti. Da bi došlo do bilo kakvog zahvata na riječnom okolišu koji je u čitav svom toku dio mreže Natura 2000, potrebno je ishoditi raznorazne dozvole i suglasnosti te provesti ne samo ovo naše istraživanje, već u najmanju ruku ocjenu potrebe procjene zahvata na okoliš, ishoditi rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i tako dalje.
Čolić je dodala kako nikako ne namjeravaju ići protiv struke, a istraživanje će im dati tek jedan uvid u mnogo široj slici potencijalnih prepreka u Korani. Već na prvom sastanku s dionicima u travnju su upozoreni na ovlasti koje imaju. Što se tiče identifikacije prepreka, pod time podrazumijevaju opis što one zapravo jesu, odnosno jesu li to pragovi, stepenice ili nešto treće što se navodi i u katastru Hrvatskih voda.
Slapovi kao takvi nisu prepreke. Slapište je nešto što se tvori na riječnim pragovima kojih je u katastru Hrvatskih voda trenutno upisano trideset i četiri uz dvije riječne stepenice. Riječni pragovi su vodne građevine koje reguliraju tok korita, a u katastru nisu popisane prirodne prepreke, a projektom “Free Korana River” nećemo moći popisati baš sve prirodne prepreke. Da podvučem crtu, ni mi ni građani ne govorimo o konkretnim lokacijama; naše terensko istraživanje još uvijek nije završeno jer na našoj karti trenutno imamo ucrtano neke 34 prepreke na toku Korane do Slunja. Stručni kolege iz tvrtke BIOTA nisu još prošle dio uz granicu kod Plitvica. Na kasnijem javnom skupu sve će se prezentirati široj javnosti.
Tijela javne vlasti na županijskoj i državnoj razini nadležna su za sve procjene, a za pokretanje bilo kakvog zahvata u okolišu mora postojati inicijativa i suglasnost svih strana, uključujući građane koji koriste rijeku. Javnom raspravom javnost se može uključiti kako bi iznijela svoj sud i stav, pa tako i o slapovima ako se jave kao tema.
Slapišta se formiraju na umjetnim preprekama koje zovemo riječni pragovi. Jasna mi je zabrinutost ljudi, ali ponovno podvlačim da ovim projektom ništa ne rušimo niti to možemo. Nakon što dođemo do nalaza terenskog istraživanja potrebno je još radnji kako bi se u konačnici donio sud koje bi konkretno prepreke bilo sigurno ukloniti, a da se pritom ne ugrozi sustav obrane od poplava ili ljudsko korištenje rijeke. Ako se pokrene postupak ishođenja okolišnih dozvola, građani će imati priliku sudjelovati u čitavom procesu.
Tek na kraju projekta započet će procjene i prijedlozi koje barijere bi bilo korisno ukloniti, a pritom će se uzeti u obzir način na koji se koristi svaka pojedina lokacija i što građani o tome misle. Dotada će članovi udruge i ostali sudionici projekta nastaviti izvještavati javnost o prikupljenim rezultatima.
