Mikroplastika jedan je od najvećih ekoloških izazova današnjice, a godišnje čak 14 milijuna tona plastike završi u oceanima. Kako bi upozorili na plastično zagađenje, djelatnici slatkovodnog akvarija Aquatika u Karlovcu izradili su infografiku o mikroplastici koja sadrži sve važne podatke o štetnom utjecaju ovog globalnog problema.
Mikroplastika se nalazi svuda oko nas, a njene čestice manje od pet milimetara mogu imati katastrofalne posljedice za morski ekosustav i našu prehrambenu sigurnost.
– Kad pričamo o mikroplastici, govori se o česticama plastike manjim od pet milimetara. Okružena je svuda oko nas, nalazimo ju u kozmetičkim proizvodima, produkt je raspada sintetičkih vlakana. Razgradnjom većih komada plastike zapravo većina otpada završi u rijekama, što putem kanalizacijskih sustava, što samim raspadom krupnijeg otpada kad završi u vodama. Onda rijeke akumuliraju i sav taj otpad i svu tu mikroplastiku odnose u oceane gdje onda završava u hranidbenom lancu, dakle od planktona, preko riba, pa čak i do sisavaca. Tako završava i u samom ljudskom organizmu i po zadnjim istraživanjima u sve većem i većem broju, rekla je Nikolina Boić, stručna suradnica.
Ptice, ribe i druge životinje unose je u svoj organizam, što uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, a postoji zabrinutost da konzumiranje ribe i drugih morskih organizama koji su pojeli mikroplastiku može negativno utjecati na zdravlje ljudi.
– Još uvijek se rade brojna istraživanja o štetnosti mikroplastike, međutim naravno, imate strano tijelo u organizmu, a mikroplastika kao takva vrlo često na sebe veže brojne toksikante, teške metale koji onda mogu jako negativno djelovati na ljudsko zdravlje, pa čak potencijalno i mutageno, odnosno može doći do pojave tumora, ali i drugih raznih bolesti i infekcija.
Zbog velike upotrebe plastičnih proizvoda, ljudskog nemara i nepropisnog odlaganja, većinski dio proizvedene plastike završava u morima, rijekama, oceanima, jezerima i tlu, a pretpostavlja se da će se do 2050. godine u morima i oceanima nalaziti više plastike nego ribe.
– Prognoza i nije baš najbolja. Već se sada govori da bi čestice mikroplastike mogle prijeći ukupnu količinu broja riba u rijekama i oceanima, a ne samo riba nego i svih ostalih organizama. Dakle nije baš nekako najpogodnije, međutim mi se uvijek trudimo to prevenirati ili barem usporiti taj porast, a na sreću rade se i brojna istraživanja da bi se našao način kako smanjiti broj te mikroplastike, kao brojne bakterije koje su već sad u mogućnosti konzumirati čestice plastike i svojim metabolizmom to razgraditi.
Kako do takvih situacija ne bi došlo, društvo se treba osvijestiti i poduzeti mjere koje će spriječiti ili barem odgoditi takva predviđanja.
– Naravno uvijek treba početi sa samim recikliranjem, ponovnom upotrebom, ali i smanjivanjem korištenja plastike u svom svakodnevnom životu, pa tako već u kućanstvu možemo smanjiti upotrebu jednokratne plastike, što se već počelo primjećivati prilikom kupovine u trgovinama.
Na nivou Europske unije provode se brojni zeleni projekti za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja, koje implementira i Hrvatska, a Centar Aquatika, kao jedini potpuno slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, kontinuirano provodi radionice i predavanja na temu očuvanja i zaštite okoliša.
