Stari grad Ozalj nije jedino mjesto u ili oko Ozlja gdje se provodi arheološko istraživanje. Na lokaciji poznatoj pod više imena kao što su Kirinščak, Smičelj ili Gavankin brig istražuje se drugo nalazište, a prva istraživanja napravljena su još prošle godine u sklopu arheološkog projekta terenskog pregleda područja grada Ozlja uz rijeku Kupu. Do sada je pronađen srebrnjak, keramika i još nekoliko sitnih predmeta iz različitih vremenskih razdoblja.
–To su nalazi iz različitih vremenskih razdoblja. Novac je s kraja 11. ili početka 12. stoljeća, staklena perila, odnosno perilo staklene paste je vjerojatno iz kasnog željeznog doba, a nalazi keramike su brončano ili željezno doba. Imamo i pršljen koji je vjerojatno iz kasnog brončanog doba, rekao je dokumentarist i arheolog u Zavičajnom muzeju Ozalj Miroslav Razum.
Studentice arheologije pridružile su se Razumu u kopanju i potrazi za nalazima. Svidio im se boravak u šumi i praksa koju stječu svojim pronalascima.
–Kopamo na gradinikoja se nalazi s druge strane Kupe od groblja Trešćerovac. Bilo je jako zanimljivo kada smo pronašli pršljen koji je na jednom dijelu bio odlomljen. Nismo znali je li to svježi lom ili je prije puknuo, možda kada je bio deponiran. Nažalost. nismo mogli naći drugi dio, pa je vjerojatno puknuo puno ranije, rekla je studentica arheologije Antonela Kružić.
Zanimljivo je kako je tijekom projekta pronađen čak 31 arheološki lokalitet, a na Gavankinu brigu napravljene su dvije probne sonde koje su pokazale potencijal lokaliteta. Ozbiljnija sustavna istraživanja lokaliteta krenula su uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija RH te uz dozvolu župe svetog Vida u Ozlju kao vlasnika zemljišta.
–U ovoj prilično maloj sondi 2X2 metra pronašli smo već jako puno nalaza koji datiraju u dubljim slojevima iz razdoblja prapovijesti, točnije željeznog i brončanog doba. Pretpostavlja se da se tu nekada nalazilo jedno naselje ili utvrda, a to se može vidjeti po ovim opkopima koji se nalaze oko središnjeg platoa koji je možda bio čak neka vrsta akropole, objasnio je Razum.
Sa sjeverne strane lokaliteta nalaze se tri opkopa i nasipa, a s južne dva, što je pokazatelj strateške važnosti mjesta, istaknuo je Razum. Dodao je kako se s druge strane Kupe nalazilo prapovijesno paljevinsko groblje u Trešćerovcu. Ljudi tog doba su se kremirali, a njihovi ostaci su se stavljali u posude, urne ili žare.
–Ljudi su se u to doba kremirali, a njihovi ostaci su se stavljali u posude, urne ili žare. To je groblje vjerojatno pripadalo ovom naselju. U to doba je već bila jasna granica između svijeta živih i svijeta mrtvih, odnosno između ovog naselja i groblja, a ta granica je bila rijeka Kupa.
Arheolozi su zaključili kako je u srednjem vijeku na brigu sagrađena utvrda. Zaključak temelje na pronalasku srebrnjaka u površinskom sloju koji je bio pun kamenja i žbuke.
–Radi se o takozvanom frizaškom feningu iz kraja 11 ili početka 12. stoljeća. Znakovito je baš to što je pronađen u komadu žbuke jer to znači da je nekome slučajno ispao u žbuku kada se utvrda zidala i datira gradnju te srednjovjekovne utvrde.
Razum je zaključio kako će uz pomoć studenata arheologije i muzeologije te pokojeg učenika nastaviti istraživati, a na daljem mjestu planiraju otvoriti još jednu sondu slične veličine. Na taj način naučit će nešto više o prirodi lokaliteta ozaljskog kraja.
