Dan “Više bilja, manje soli“ obilježava se 29. kolovoza, a njime se nastoji skrenuti pažnja na preveliku količinu soli koju svakodnevno unosimo. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da prosječan dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu ne bi trebao biti veći od 5 grama, a prosječan unos soli kod Hrvata je više nego dvostruko veći od preporučene doze.
–Konzumiranjem slanih grickalica već prelazimo preporučenu dnevnu dozu soli. Često ćemo naletjeti na različite brojke jer nije problem u samoj soli ili natrijevog klorida, već u natriju. Često se priča o potrebnoj gramaži natrija, a ljudi često zaboravljaju da u procesuiranoj hrani postoji jako puno natrija u drugom obliku poput monosodijum glutaminata ili MSG-a, u obliku sode bikarbone ili drugim spojevima. Ako pojedemo sto grama čipsa ili smokija, koji ujedno imaju skoro petsto kalorija, već tada prelazimo preporučenu dozu, rekao je specijalist kardiologije Kamal Al Rajabi.
Uz dosoljavanje, problem je i gotova ili polugotova hrana te mnogi drugi prehrambeni proizvodi koje svakodnevno konzumiramo, istaknuo je Rajabi. Dodao je kako bilo koja dobna skupina može biti ugrožena, ali da najveća opasnost prijeti hipertoničarima, odnosno ljudima koji boluju od povišenog krvnog tlaka.
–Definitivno su najugroženiji ljudi koji već imaju povišen krvni tlak i koji ga već tretiraju lijekovima. Studije su konzistentne s rezultatima, kod njih je najuočljiviji učinak redukcije unosa soli. Jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi koji inače boluju od visokog tlaka dolaze u hitnu pomoć je “kriza visokog tlaka”, kada su im vrijednosti jako visoke i ne osjećaju se dobro. U većini slučajeva razlog je upravo nepridržavanje dijetetskih mjera; ljudi budu na nekoj zabavi ili fešti gdje pojedu puno više soli nego što inače pojedu u jednom danu, a to u njima uzrokuje disbalans i nagli porast tlaka.
Rajabi je ujedno objasnio kako, da bi dobilo ukusan okus, meso mora imati najmanje 2,2 posto soli, pa pljeskavica od 150 grama već ima od 10 do 15 grama soli u sebi. Time se preporučena dnevna doza ispod pet grama vrlo brzo prelazi.
–Dosta su tu brojke različite ovisno o literaturi i društvima koja su to radila. U principu je to ispod pet grama soli, a 4,75 grama je točna brojka Europskog kardiološkog društva. Sigurno većina ljudi unosi barem dvostruko od toga, a prosječan unos soli u svijetu je deset grama dnevno. Četrnaest ili petnaest grama je zastupljeno u Africi, a studije su pokazale da je prisutnost povišenog krvnog tlaka u Africi puno veća nego u razvijenim zapadnim zemljama. Dijelom je to zbog njihovog lošijeg zdravstva, ali vrlo vjerojatno i zbog njihovog prekomjernog unosa soli. S obzirom da znojenjem gube puno tekućine i soli, vjerojatno imaju želju da tu sol nadoknade.
Pacijenti se uglavnom ne drže liječničkih preporuka, zaključio je Rajabi na temelju dosadašnjih iskustava. Svi bismo trebali jesti zdraviju hranu poput ribe koju možemo obogatiti začinima koji nisu sol, primjerice komoračem, korijanderom, peršinom ili ružmarinom, istaknula je predsjednica Stranke umirovljenika Karlovačke županije Vesna Horvat.
–Svi znamo da je štetno prekomjerno korištenje soli, ali ne možemo jesti bljutavu i neukusnu hranu. Treba pronaći način kako da se hrana kvalitetno začini tako da bude ukusna, a da se pritom prepolove količine soli koje uobičajeno trošimo. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Hrvatskoj i svijetu prosječno se koristi 11,6 grama soli dnevno, što je više nego dvostruko od maksimalno preporučene doze, rekla je Horvat.
Horvat je dodala kako je već prstohvat soli deseti dio preporučene dnevne količine. Soli inače ima u gotovoj ili polugotovoj hrani te mnogim drugim prehrambenim proizvodima koje svakodnevno konzumiramo. Nasuprot tome, ljudi koji imaju tendenciju nižeg tlaka preporučuje se da jedu slaniju hranu kako bi zadržali tekućinu u tijelu, pogotovo za vrijeme velikih ljetnih temperatura. Time se mogu smanjiti slučajevi kolapsa zbog vrućine.
Redoviti sistematski pregledi koje organiziraju poslodavci itekako su korisni za ranu detekciju povišenog krvnog tlaka i praćenja količine soli u krvi. Za prevenciju je potrebno preuzeti odgovornost za prehranu i obratiti pažnju na ono što jedemo. Mediteranska prehrana koja uključuje ribu i upotreba drugih začina umjesto soli dugoročno će korisno utjecati na zdravlje.
Izvor naslovne fotografije: unsplash.com
