Na nedavno održanoj sjednici Vlada je u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim će se između ostalog ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe, s ciljem na povećanje ponude, a posljedično i povećanje priuštivosti stanova za kupnju u najam.
– Nakon dugo godina zazivanja, prizivanja, dozivanja zakona, izgleda da ćemo konačno kao i sve zemlje u Europi, imati baš zakon o upravljanju i održavanju zgrada. Vidjet ćemo, sad ide u prvo čitanje koliko sam zapamtio, vjerojatno će on biti usvojen. Neka ga, je ki potreban ili nije, pokazat će vrijeme i stanje na terenu. Osobno moje mišljenje, i zakon o vlasništvu i drugim pravnim stvarima nije bio toliko loš, ali da je zastario, je, jer su se uvjeti stanovanja promijenili, i sami životi u zgradama. Mene više tu brine da li će te popratne institucije, koje će zakon isto obuhvaćati, raditi svoj posao, što recimo možda do sada nije bio slučaj pod ovim zakonom, rekao je Alen Kristović, predsjednik Udruge suvlasnika-stanara Karlovca.
Jedna od predloženih novosti je i ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja, s obzirom da će za takvu vrstu aktivnosti biti potrebna suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade. Na zgradama koje su izgrađene prije 1965. godine i u zgradama koje su građene bez armirano-betonskih vertikalnih i horizontalnih serklaža, na uličnim pročeljima neće se smjeti postavljati uređaji za hlađenje, grijanje, obnovljive izvore energije, te antenske sustave. Zakon predlaže da se navedeni uređaji mogu postaviti na balkone, lođe ili terase na način da nisu direktno vidljivi s javne površine.
– To vam sve kad malo bolje promislite spada u neke međuljudske odnose u zgradi. Što se tiče tog kratkoročnog najma, obično se to radi zbog nekog rentanja, posebno na moru, a u zadnje vrijeme i za iznajmljivanje stranim radnicima. Osobno sam protiv da u nekom stanu od 60 kvadrata živi 20-30 ljudi, to prvo za mene nije humano i smatram da je stambena zgrada za život stanara, a ne za nikakve takve poslove, u njoj se stanuje, a tko se želi baviti rentanjem, posebno s tako većim brojem ljudi, neka si napravi neki objektić ili nešto. Mislim da bi i tim ljudima bilo lakše, a i samim stanarima. Možda bi bilo najbolje da tog kratkoročnog najma u stambenim zgradama nema, jer tu iz iskustva znam samo da zgrada ima više problema, a pojedinac ima puno koristi, navodi Kristović.
Karlovčani baš i nemaju pozitivno mišljenje o prijedlogu ovog Zakona.
– Pa ne znam, ja se baš u potpunosti s tim ne slažem, mislim da je možda čak i previše tih 80 posto, nije to nikad bilo do sada, znam da su ljudi svakakvi, ali opet…
– To je zakon za državne institucije, a za privatne nema tu zakona, ako si vlasnik nema tu šta. Treba država sve poticaje dati mladima da dobiju te stanove.
– Klima uređaji moraju biti u stambenom prostoru u vlasništvu, a ne na zgradi, a ovo što se tiče proširenja balkona i tako dalje, dakle oni koji su napravili, napravili su i nikom ništa, a šta sad sljedeći, oni neće smjeti, dakle to je protuzakonito, protuustavno, jer imamo svi prema Ustavu jednaka prava. Mislim da to nije u redu, ako ja imam svoje vlasništvo, onda ja imam pravo iznajmiti kome hoću, naravno uz dogovor da plaćam državi porez.
Glavni problem kod upravljanja zgradama u Hrvatskoj Alen vidi u nezainteresiranosti i needuciranosti ljudi.
– Cilj ovog Zakona je da nas sve podsjeti da imamo obaveze i nadamo se da će to biti, jer uvijek svi ističemo svoja prava, a obaveze sustavno velika većina zanemaruje ili čak ignorira, tako da se nadamo da će zakon baš u tom dijelu ispuniti cilj, rekao je Kristović.
Jedna od najvećih promjena koja se želi implementirati ovim zakonom je to što bi zgrade postale zajednice suvlasnika i time bi kao pravna osoba s pravnom djelatnošću dobila i svoj OIB, što bi pojednostavile tužbe koje se nerijetko pokreću.
– Zgrada bi na neki način dobila pravnu osobnost, s tim da ne bi bila kao neka tvrtka, nego više kao neka institucija ili ministarstvo. To za mene nije loša stvar. U stambenim zgradama su učestali nažalost sudski procesi, da li zgrada protiv neke treće strane izvođača, da li protiv nekog netolerantnog suvlasnika ili obratno, suvlasnik protiv zgrade. Do sad ste vi morali, kad se predavali tužbeni prijedlog ili zahtjev, u jednoj zgradi pobrojati sve suvlasnike. Sad zamislite zgradu gdje imate 100 stanara, a ovako će to biti samo jedan OIB i, neće ubrzati sudske postupke, ali olakšat će malo, možda rješavanje problema. Zgrada će vjerojatno biti podložna kažnjavanju zbog nekih neispunjavanja obaveza, poput čišćenja snijega ili tome slično, dodao je Kristović.
Novi Zakon trebao bi donijeti brojne promjene koje se tiču poboljšanja kvalitetnijeg upravljanja i održavanja zgrada te podrobnije definiranje prava i obveze te odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika, zajednice suvlasnika i vlasnika.
