Uz lijevu obalu rijeke Kupe u blizini mosta koji spaja Hrnetić i Veliku Jelsu staro je nalazište poklopca kamene škrinje ili lijesa, poznatog i pod nazivom sarkofag. Pretpostavlja se da se kamena škrinja u prošlosti prevozila preko Kupe i da se uslijed nezgode izvrnula u korito i ostala ležati na dnu. Istražili smo što se otada događalo sa škrinjom i njezinim ostacima te kojih još nalazišta sličnih predmeta ima u županiji.
Naime, još je 1901. godine ravnatelj Arheološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu Josip Brunšmid zapisao kako se u Kupi nalazi poklopac kamene škrinje. Potaknuo je njegovo vađenje, ali ono tada nije uspjelo, najvjerojatnije zbog velike mase.
–Znamo iz kasnijih pokušaja da se ta škrinja pronađe je da je bila dosta velika i masivna. Kada je Brunšmid s domaćim ljudima pokušao izvući ostatke, nije im uspjelo jer konji nisu mogli iz korita po ovoj strmoj obali išta izvući van, rekao je pisac i slobodni istražitelj Goran Majetić.
Majetić je za poklopac kamene škrinje doznao još 1997. godine kada su kupači skakali s njega jer je virio iz vode za vrijeme niskih vodostaja. Do 1960. godine kamen bio uspravan, ali potom je bio miniran.
-To je izvršila tadašnja JNA za potrebe forsiranja rijeke tenkovima. Imali su vojnu vježbu i baš su naumili prelaziti preko Kupinog plitkog gaza. Takav je kamen smetao gusjenicama i nisu znali kako ga se riješiti ili za njegovu vrijednost. Naprosto su ga raznesli eksplozivom i ostale su krhotine, a još u to doba ostalo je nekoliko velikih ulomaka.
Preostale komade poklopca odnijela je riječna struja, ali dijelovi su pronađeni 1997. godine kada su ronioci istražili dno Kupe i pronašli klesane dijelove. Dvije godine kasnije slijedio je novi uron koji je predvodio arheolog i nekadašnji član Konzervatorskog odjela u Karlovcu Domagoj Perkić.
-On je jedan od povjesničara koji smatraju da su te škrinje transportirane rijekama koje su služile kao plovni put za prijevoz škrinja, poklopaca i sanduka. Kupom su se prevozili prema Sisku koji je s našeg gledišta u to rimsko doba bio megalopolis koji je gutao enormnu količinu vrijednih spomenika. Oni su služili kao nadgrobni spomenici za sahranu pokojnika.
Majetić je prije nekoliko godina napravio kompletnu reviziju svih prijašnjih istraživanja i saznanja o škrinji, pri ćemu je izjavio kako je teško zaključiti odakle je došla. Inače je na karlovačkom području pronađeno oko 30 kamenoloma s više ulomaka koji su bili u različitim fazama obrade.
-Osim ovih trideset kamenoloma, imamo još gotovo isto toliko lokaliteta gdje su pronađeni pojedinačni spomenici, poklopci ili sanduci. Neki ulomci su i ugrađeni u neke kasnije građevine, a u Mateškom Selu ima takvih urni i dijelova sarkofaga na desetke. Gotovo čitava crkva svetog Jurja sagrađena je od njih, a ovi naši na karlovačkom području rađeni su negdje u drugom ili trećem stoljeću nakon Krista, kako kaže povijesna struka.
Bilo je i drugih ostataka na našim prostorima koji su rađeni i u srednjem vijeku, dodao je Majetić. Jedan od zadnjih njegovih pronalazaka je onaj u kamenolomu u Straži nedaleko Duge Rese.
-To je ogroman poklopac koji se raspukao u dva dijela. Njegova ukupna dužina je minimalno tri metra i deset centimetara, možda i više. To je jedan od najvećih sarkofaga koji je ikad pronađen u Hrvatskoj. Inače su za odrasle ljude iznosili oko dva i dvadeset ili dva i četrdeset.
U Kupi blizu mosta ostalo je samo nekoliko većih krhotina na kojima se naziru pravilni rubovi, zaključio je Majetić. To je dokaz da je riječ o djelu ljudske ruke koji i dalje boravi u riječnim dubinama.
Izvor fotografija: budnidiv.net