Predsjednički izbori u Hrvatskoj sve su bliže. Građani će na izborima u prosincu moći birati između 11 kandidata, a jedna od njih je i Branka Lozo, predsjednička kandidatkinja političke stranke DOMiNO.
Za Branku Lozo mnogi do sad možda nisu čuli. Redovita je profesorica u trajnom zvanju na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a ove godine objavila je svoju kandidaturu za predsjednicu Republike Hrvatske kao predstavnica političke stranke Dom i nacionalno okupljanje, poznatije kao DOMiNO. Otkrila je kakav je njen politički program i za što će se zalagati ako pobijedi na ovogodišnjim izborima.
– Zalagala bih se za gospodarski rast što znači i industrijski i poljoprivredni i energetsku neovisnost zemlje. Zalagala bih se za reviziju ugovora vezanih uz upravljanje INA-om, za sprječavanje privatizacije HEP-a i drugih nacionalnih bogatstava Hrvatske. Ono čemu bih se posebno ozbiljno posvetila je svakako demografsko pitanje, to znači šire od pronatalitetnih mjera. Također zalagala bih se i za mjere povratka iseljenih Hrvata kojih danas izvan Hrvatske živi daleko više nego što nas je u Hrvatskoj ostalo, rekla je Branka Lozo, predsjednička kandidatkinja.
Često se u javnosti vode rasprave o tome kako su ovlasti predsjednika ili predsjednice Republike minorne, no Lozo se s tim ne slaže. Istaknula je koje ovlasti bi ona iskoristila i na kojima bi poradila kao predsjednica.
– Kada se taj posao želi raditi s dušom i s domoljubljem i na dobrobit svoje domovine, onda tu ima posla zaista mnogo. Od sigurnosti i stabilnosti zemlje, od očuvanja granica od jačanja vojne spreme, nadgledanja sigurnosnih službi i vojnih sigurnosnih službi, od uloge stjecanja ugleda Hrvatske u svijetu, primanje stranih državnika, gostovanje vani.
Glavni izbori ove godine bili su oni u Sjedinjenim Američkim državama koji su rezultirali pobjedom republikanca Donalda Trumpa. Lozo je komentirala što ti izbori znače za Europu i konkretno za Hrvatsku.
– Tu ima tema koje dotiču i europejce i Hrvatsku također. To su pitanja ilegalnih migracija kojima smo mi u Hrvatskoj jako izloženi kao vanjska granica Europske unije. Mi te ilegalne migrante puštamo i propuštamo, ali ih registriramo, jer se tako pristalo na nekim Briselskim forumima i kada ih sada zemlje zapadne Europe, Njemačka konkretno, odlučuje vraćati, ona ih ne vraća u zemlju porijekla, jer je upitno znaju li uopće koja je to, nego ih vraćaju u zemlju registracije.
Lozo se osvrnula i na veliki priljev stranih radnika koji su posljednjih godina došli raditi u Hrvatsku te istaknula kako ukidanje kvota za broj stranih radnika nije bio dobar potez.
– Mi grcamo i ovako i imamo poteškoće s integracijom stranih radnika koji su došli na legalan način premda, po mom mišljenju mimo procedura, jer mislim da nije dobar potez bio ukidanje kvota za broj stranih radnika koji će Hrvatska uvesti. Oni imaju problema s integracijom i sada na to da se dodaju vraćeni ilegalni migranti i tražitelji azila iz raznih zemalja Europske unije, a novi nam pristižu, bojim se na što će Hrvatska sličiti za kratko vrijeme.
Od prvog siječnja iduće godine uvodi se obavezni vojni rok koji će trajati dva mjeseca što je za Lozo dobra stvar.
– Vojni rok je pozitivna stvar na koju se naša Vlada odlučila, dapače ja bih se zauzimala da se on produži na četiri mjeseca za mladiće i da se otvori mogućnost dobrovoljnog služenja vojnog roka za djevojke, ali da se paralelno također brojčano jača naša profesionalna vojska, da se vratimo na veći broj gardijskih brigada od dvije koliko trenutno u Hrvatskoj djeluju, a do pred dvadesetak godina ih je bilo čak sedam. Nama fali profesionalnih vojnika i za održanje stabilnosti u Hrvatskoj, ali i kao instruktora za mladiće i djevojke koji će pristupiti služenju vojnog roka, istaknula je Lozo.
Predsjednički izbori održat će se u prosincu, a točan datum još nije određen. Tko će Hrvatsku voditi idućih pet godina, znat ćemo uskoro.
