Slatko kvasno tijesto, tanko razvaljano, namazano pastom od mljevenih orašastih plodova i zaslađivača poput meda ili pekmeza, a zatim zarolano – naravno, riječ je o orahnjači. Ova popularna slastica uvriježila se na našim prostorima još od davnih dana. Marljive članice KUD-a Sveta Ana Vučjak pokazale su nam kako napraviti pravu tradicionalnu orahnjaču.
-Što više klopanja to je rahlija i bolja. To treba stvarno dugo raditi, nekad smo znali i po pola sata klopati tijesto. Eventualno možete manje klopati, pa više puta premijesiti. Cijeli proces traje minimalno dva sata. Kada je tijesto spremno, slijedi nadijevanje, rekla nam je Barka Bajac, članica KUD-a Sveta Ana.
Dok traje proces klopanja tijesta u smjesu se dodaje vruće mlijeko kojem je zadatak povećati orehnjaču. Znanje i iskustvo u izradi ovog kolača cijeni se i danas. Iako naizgled jednostavno, nije baš jednostavno.
U nadijevanju se najčešće koristio orah, jer je maka bilo izuzetno malo. Također, ponekad nije bilo niti oraha pa su naši stari i tome doskočili.
-Prije su ljudi stavljali rožićke ako nije bilo oraha ili maka. Rožičaka je uvijek bilo za kupiti pa su oni bili sigurna opcija. Ljudi su također radili sa sirom ili malo čvršćim pekmezom, najbolje od šljiva. Uglavnom koristili smo sve, rekla nam je Barbara Furač, članica KUD-a Sveta Ana.
Za svaku ženu, buduću domaćicu bilo je vrlo važno naučiti pripremati ovaj desert, pa su tako većina naših baka danas prave majstorice u izradi orahnjače i makovnjače.
-Kao cura nisam kuhala i spremala kolače. U djetinjstvu je moja mama bila glavna domaćica, a mi djeca smo radili. Kad sam se udala, učila sam se kuhanju uz svekrvu. Kad je ona umrla kuhanje je postalo moja obaveza. U početku sam mnoga tijesta bacila, ali s vremenom sam naučila. Čovjek se svemu nauči kad hoće. Meni je bilo dobro, bila sam jedina snaha i nije mi imao tko prigovarati, kako sam napravila tako je bilo, nasmijala se Kata Palajsa, članica KUD-a Sveta Ana.
U obiteljima gdje je bilo više snaha, žena od najstarijeg sina naslijedila je svekrvinu ulogu domaćice.
-Najpopularnije su bile orahnjača, makovnjača i kuglof. Klasičan kuglof ima tijesto kao i orahnjača, jedino što se dodatno dodaje su grožđice i može malo ruma ili rakije. Dakle, uglavnom dizana tijesta, suhi keksi na mašinu, šape, zvjezdice punjene pekmezom, paprenjaci…, rekla nam je Marica Luke, članica KUD-a Sveta Ana.
Neki su za suhim kolačima nostalgični, dok ih većina ipak najradije bira jer mogu stajati i dulje zadržati svježinu. Bilo kako bilo, ovi tradicionalni kolačići su zasigurno svima prva asocijacija na blagdanski stol.
