Kako pišu na stranicama projekta ATENE, 9. studenoga 2025. portal Sputnik Srbija objavio je tekst pod naslovom „Ovde nije kraj: Cenu hapšenja hrvatskih izgrednika mogli bi opet da plate – Srbi“, koji potpisuje novinarka Brankica Ristić. Članak se bavi sigurnosnim položajem srpske manjine u Republici Hrvatskoj, a temelji se na razgovoru koji je Sputnik proveo s Savom Štrbcem, direktorom organizacije Veritas.
U razgovoru Štrbac iznosi niz tvrdnji o navodnoj ugroženosti Srba u Hrvatskoj. Prema njegovu viđenju, pripadnici srpske zajednice i dalje se osjećaju marginalizirano, nezaštićeno i izloženo svakodnevnim problemima na koje, kako tvrdi, institucije ne reagiraju adekvatno. Navodi i da su mlade generacije u Hrvatskoj, navodno kroz obrazovanje i medije, odgajane u „duhu antisrpske mržnje“, što otežava, kako smatra, promjenu negativnih percepcija o Srbima.
Povodom nedavnog incidenta u Splitu i uhićenja napadača, Štrbac izražava bojazan da bi se reakcije javnosti mogle negativno odraziti na cijelu srpsku zajednicu, tvrdeći da se „kola uvek slome na Srbima“. Upozorava i na navodnu institucionalnu neravnopravnost, ističući da Srbi u Hrvatskoj nemaju punu jednakost u pristupu zapošljavanju, obrazovanju, uporabi jezika i pisma te pravosuđu te da su, kako kaže, „građani drugog reda“.
Kako ističu iz projekta ATENA, ovakav sadržaj zahtijeva detaljnu provjeru tvrdnji te procjenu predstavlja li objavljeni tekst primjer moguće dezinformacije koja bi mogla pridonijeti narušavanju međunarodnih odnosa, širenju negativnih stereotipa i poticanju društvenih napetosti u digitalnom prostoru.
Portal Sputnik Srbija, kako bi potvrdio ovu tezu, analizirao je službenu statistiku MUP-a o broju kaznenih djela terorizma i ekstremnog nasilja te broj žalbi Pučkoj pravobraniteljici po pitanju diskriminacije.
Portal Sputnik Srbija posebno je upozorio na grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju, za koje se navodi da se od 57 navedenih kaznenih djela čak 32 dogodila u Splitu, te se iznosi sljedeća tvrdnja:
“Statistika policije otkriva zabrinjavajući trend: od 57 krivičnih dela terorizma i ekstremnog nasilja u 2024. godini, čak 32 su se dogodila u Splitsko-dalmatinskoj županiji, što je porast od neverovatnih 966,7 odsto u odnosu na 2023. godinu. Split se našao na vrhu i po broju zločina iz mržnje – čak 28 od ukupno 75 registrovanih u zemlji.”
Portal Sputnik prenio je i tekst iz izvješća Pučke pravobraniteljice za 2024. o broju zločina iz mržnje temeljem nacionalne pripadnosti, tj. sljedeću tvrdnju:
“U 32 slučaja motiv je bio nacionalno poreklo žrtve, u 22 boja kože, u 13 seksualna orijentacija, a u šest veroispovest. Ombudsman upozorava da su ovi podaci samo delimični, jer mnogi napadi – iako motivisani mržnjom – završavaju pod drugim kvalifikacijama, kao što je „sticanje materijalne koristi”.
Portal Sputnik Srbija analizirao je izvješće Pučke pravobraniteljice te iznio sljedeću tvrdnju:
“Najveći broj žalbi Ombudsmanu i dalje dolazi od pripadnika srpske i romske manjine. Samo u 2024. godini podneto je 420 prijava protiv diskriminacije, uglavnom u oblasti rada i zapošljavanja.”
Analiza tvrdnji
Zločini iz mržnje i nacionalno podrijetlo kao motiv zločina
1. Statistika policije otkriva zabrinjavajući trend: od 57 krivičnih dela terorizma i ekstremnog nasilja u 2024. godini, čak 32 su se dogodila u Splitsko-dalmatinskoj županiji, što je porast od neverovatnih 966,7 odsto u odnosu na 2023. godinu. Split se našao na vrhu i po broju zločina iz mržnje – čak 28 od ukupno 75 registrovanih u zemlji.
2. U 32 slučaja motiv je bio nacionalno poreklo žrtve, u 22 boja kože, u 13 seksualna orijentacija, a u šest veroispovest. Ombudsman upozorava da su ovi podaci samo delimični, jer mnogi napadi – iako motivisani mržnjom – završavaju pod drugim kvalifikacijama, kao što je „sticanje materijalne koristi”.
Prema Godišnjem izvješću o radu policije za 2024. – koje je Vlada usvojila, a u Saboru ga je nedavno predstavio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović – istina je kako je u 2024. godini zabilježeno 57 kaznenih djela terorizma i ekstremnog nasilja te 75 zločina iz mržnje.
U godišnjem izvještaju MUP-a navedeno je kako je nacionalno podrijetlo bilo motiv zločina iz mržnje u 32 slučaja. Prema izvješću MUP-a, istina je kako Split prednjači u broju zločina iz mržnje, tj. kako je prijavljeno 28 zločina iz mržnje u Splitu. Problem pri interpretaciji podataka jest činjenica da portal Sputnik ne navodi kako je na području Policijske uprave zagrebačke u 2024. prijavljen 23 zločin iz mržnje. U ostalim policijskim upravama ovakvi zločini su prilično rijetki. Dakle, od ukupno 75 zločina iz mržnje, njih 51 je prijavljeno u naša dva najveća urbana centra (68 % od ukupnog broja prijavljenih djela).
Također, ne možemo reći da su se zločini dogodili upravo u Splitu ili u nekim drugim područjima Hrvatske, posebice onima koja su bila zahvaćena velikosrpskom agresijom. Kao što se može vidjeti iz izvješća MUP-a za 2024. godinu, u Policijskoj upravi Sisačkoj u 2024. godini zabilježeno je šest zločina iz mržnje (str. 45), a već smo spomenuli slučaj napada na mladiće srpske narodnosti u Vukovaru koji navodi Pučka pravobraniteljica.
Dakle, eksplicitnim izdvanjem samo Splita, a povodom prosvjeda navijača Torcide 9.11.2025. godine, portal Sputnik Srbija, temeljem statističkih podataka MUP-a, izvješća Pučke pravobraniteljice i razgovora sa Savom Štrbcem, implicira kako u Republici Hrvatskoj raste netrpeljivost prema građanima srpske nacionalne manjine. Međutim, Pučka pravobraniteljica, pozivajući se na istraživanje Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?, navodi da od 2017. do 2024. godine prema Srbima prevladava otprilike ista razina distance i straha.
Također, portal implicira da se zločini iz mržnje temeljem nacionalne pripadnosti događaju upravo u Splitu, što se ne može tvrditi temeljem dostupnih podataka.
Zaključak
Analizom tvrdnji iznesenih u članku portala Sputnik Srbija utvrđeno je da se pojedini navodi temelje na stvarnim podacima iz službenih izvora Republike Hrvatske, ali da su pritom selektivno interpretirani, protumačeni i prikazani izvan stvarnog konteksta te su stavljeni u poželjni kontekst na način koji dovodi do pogrešnih zaključaka.
U cjelini gledano, članak portala Sputnik Srbija sadrži djelomično točne podatke, ali ih predstavlja na senzacionalistički način koji stavlja i u netočan kontekst i netočno atribuira dodatni informacijski sadržaj službenim dokumentima. Takav medijski sadržaja može dovesti čitatelja do iskrivljenog dojma o sigurnosnom i društvenom položaju srpske manjine u Hrvatskoj. Riječ je o tipičnom primjeru manipulativne interpretacije činjenica, u kojoj se vjerodostojni statistički pokazatelji koriste selektivno kako bi se potkrijepio unaprijed oblikovan narativ o sustavnoj ugroženosti jedne skupine.
Detaljniju analizu i zaključak pročitajte na stranici ATENE.
Projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) pokrenut je na prijedlog udruge Institut za istraživanje hibridnih sukoba koja se dugi niz godina, kao udruga ali i njeni članovi a pojedinačnoj razini, bore protiv neistina koje se plasiraju u hrvatski medijski prostor. Institut sukladno utvrđenim ciljevima djeluje na području demokratske političke kulture i međunarodne suradnje. Institut, u skladu s motom Zagrebačkog sigurnosnog foruma – Jačanje Demokracije, zaštita Sloboda i Društva, te s ciljem suzbijanja protudemokratskih i destruktivnih djelovanja, aktivno radi na procesima prepoznavanja protuobavijesti koje utječu na hrvatski medijski prostor. To se planira i provodi tako što se pristupa i promiče znanstvena, stručna, objektivna i neovisna analiza.
