Kako pišu na stranicama projekta ATENE, 5. studenoga 2025. na web stranici udruge IFIMES – organizacije o kojoj je ATENA već višekratno izvještavala – objavljen je nepotpisani tekst pod naslovom „Srbija 2025: Vraćanje političke stabilnosti“.
Dokument donosi niz tvrdnji i ocjena o političkim prilikama u Republici Srbiji, a kako ističu iz ATENE, riječ je o navodima čiju je vjerodostojnost i točnost potrebno dodatno provjeriti, s obzirom na ranija iskustva s objavama ove udruge i njihov utjecaj na informacijski prostor.
1. Pad nadstrešnice poslužio je tek kao povod za scenarije kojima je cilj bila institucionalna kriza, narušavanje ustavnog poretka i pokušaj svrgavanja predsjednika Aleksandra Vučića (SNS) mimo demokratskih procedura.
2. Tokom protekle godine primjetan je i proces dehumanizacije predsjednika Vučića u dijelu javnosti i medija, pri čemu politička kritika često prelazi u sistematsku demonizaciju. Takva praksa produbljuje društvenu polarizaciju, slabi institucije i potiskuje argumentovani politički dijalog. Umjesto rasprave o reformama, vladavini prava i javnim politikama, javni prostor sve više postaje arena ličnih napada, diskreditacija i emocionalnih manipulacija, što dodatno umanjuje povjerenje građana u demokratske procese.
3. Međunarodni institut IFIMES ističe da je odgovornost Tužilaštva ključna za rasvjetljavanje događaja i organizacije protesta. Građani očekuju da se utvrdi puna istina: ko je stajao iza logistike, financiranja i političkih instrukcija koje su dovele do nasilja i blokada.
4. Projekti poput EXPO 2027, inicijative Otvoreni Balkan i razvoja novih infrastrukturnih koridora predstavljaju ključne platforme za pozicioniranje Srbije kao faktora stabilnosti, povezivanja i razvoja, a ne konflikta i podjela.
5. Iako je Srbija čvrsto opredijeljena za evropski put, činjenica da već više od tri i po godine nije otvoren nijedan klaster u pregovorima s EU – što se poklapa s početkom ruske invazije na Ukrajinu – stvara utisak da proces evropskih integracija prerasta u geopolitičku igru, umjesto da ostane transparentan i dosljedan proces reformi.
6. U Beogradu u dijelu javnosti raste percepcija da je Izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja kandidata, dio koji se odnosi na Srbiju, „nastao u Zagrebu, a ne u Briselu“. Takav dojam ozbiljno potkopava kredibilitet evropskih institucija i produbljuje osjećaj političke pristrasnosti prema Srbiji. Evropska komisija mora obnoviti objektivnost i primjenjivati ravnopravan pristup prema svim državama Zapadnog Balkana. Samo tako može očuvati svoj politički autoritet, integracijski kredibilitet i vjerodostojnost evropske ideje u regionu.
Ovaj tekst IFIMES-a obiluje tvrdnjama sumnjive istinitosti. Ovdje smo izdvojili samo neke koje su najkarakterističnije.
1. Pad nadstrešnice u Novom Sadu nije povod nego razlog zbog kojeg nezadovoljstvo stanjem opće sigurnosti, bujanjem korupcije prevladava u Srbiji. S obzirom da prosvjednici traže raspisivanje izbora, ne može se govoriti o nedemokratskom pokušaju svrgavanja s vlasti Aleksandra Vučića. Traženje slobodnih, poštenih izbora gdje će svi sudionici imati ista prava nastupa u medijima se ne može i ne smije nazivati nedemokratskim metodama djelovanja.
2. Javni informacijski prostor Srbije je uistinu prepun osobnih uvreda, dehumanizacije političkih protivnika koji su nerijetko izloženi snažnom govoru mržnje, etiketiranju, uporabi podataka i informacija iz policijskih kartoteka kao i dosjea srpskih tajnih službi. U tom posebno prednjače mediji koji podržavaju Aleksandra Vučića, a ne mediji koji su na strani studenata i kojima prijeti institucionalno nasilje.
3. Ovo je tvrdnja koju već mjesecima, uporno u javnosti, ponavljaju mediji koji su pod punim nadzorom i kontrolom Aleksandra Vučića u pokušajima opravdavanja smjena u represivnim sustavima države koji traju već nekoliko mjeseci. Na njihovoj meti su članovi tužiteljstava u Srbiji koji ne donose odluke sukladno političkim naputcima nego po zakonu.
4. Inicijativa Otvoreni Balkan je jedna od onih inicijativa koja trenutno „ne pokazuje znakove života“ niti funkcionalnosti zbog koje je kao takva i zamišljena. S obzirom na situaciju Srbiji te projiciranje krize u crnoj Gori i BiH te na Kosovu, Srbija nije faktor stabilnosti nego nestabilnosti.
5. Proces mogućeg ulaska Srbije u EU je otvoren i transparentan proces koji je Srbija pokušala manipulirati potičući rasprave o tome da je potrebno ubrzati njen prijem u EU kako bi se spriječio rast negativnog utjecaja Rusije na Srbiju. Tu su prednjačile države kao što su Austrija i Njemačka. Međutim, posljednja izviješća iz EU parlamenta i EU Komisije pokazuju stvarnost s kojom se Aleksandar Vučić mora suočiti ukoliko uistinu želi voditi Srbiju ka EU.
6. Države kandidatkinje koje žele postati članice EU moraju zadovoljiti niz kriterija koje postavlja EU. Na te kriterije mogu ali i ne moraju imati utjecaja, pogotovo ne bitan, pojedine zemlje članice. Stoga je svako naglašavanje i optuživanje nekog drugog za zastoj u pregovaračkom procesu pogrešan stav koji ne donosi činjenice. Naime, Srbija ne prilagođava svoju vanjsku i sigurnosnu politiku smjernicama koje dolaze iz EU. Te smjernice nemaju bitne veze sa stavovima RH i otvorenim pitanjima koje Hrvatska ima sa Srbijom. Pregled razlika u smjernicama EU i Srbije je dostupan u ovom dokumentu. Iz njega se vidi koliko Srbija zaostaje u prihvaćanju EU mjerila i traženja te da je razlog zaostajanja procesa pristupanja u Srbiji a ne u Hrvatskoj. U tom je smislu potrebno naglasiti da se proces pridruživanja primjenjuje jednako prema svim zemljama kandidatkinjama te da samo o njima samima ovisi o tome kad će i kojom brzinom zatvarati pojedina pregovaračka poglavlja.
Zaključak
Sagledavajući samo ovaj niz otvorenih pitanja, možemo utvrditi da je i ova analiza IFIMES-a puna neistina, navoda koji koriste propagandisti koji podržavaju Aleksandra Vučića i bore se protiv studentskih protesta. Stoga je i ovaj članak neistinit i navodi čitatelje na netočne zaključke.
Detalje pogledajte na stranici ATENE.
Projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) pokrenut je na prijedlog udruge Institut za istraživanje hibridnih sukoba koja se dugi niz godina, kao udruga ali i njeni članovi a pojedinačnoj razini, bore protiv neistina koje se plasiraju u hrvatski medijski prostor. Institut sukladno utvrđenim ciljevima djeluje na području demokratske političke kulture i međunarodne suradnje. Institut, u skladu s motom Zagrebačkog sigurnosnog foruma – Jačanje Demokracije, zaštita Sloboda i Društva, te s ciljem suzbijanja protudemokratskih i destruktivnih djelovanja, aktivno radi na procesima prepoznavanja protuobavijesti koje utječu na hrvatski medijski prostor. To se planira i provodi tako što se pristupa i promiče znanstvena, stručna, objektivna i neovisna analiza.
