Siječanj je mjesec kada mnogi Hrvati odlučuju uzeti predah od alkohola, što je poznato kao inicijativa “Suhi siječanj”. Iako mnogi tijekom blagdana konzumiraju znatne količine alkohola, bilo da je riječ o slavlju ili, ponekad, utapanju stresa i tuge, početkom godine mnogi pokušavaju prekinuti tu naviku. Istraživanja pokazuju da se prosječno popije znatna količina alkohola po osobi, što često iznenadi i one koji nisu svjesni opsega konzumacije tijekom prosinca i blagdana. Suhi siječanj tako postaje prilika za refleksiju, osvještavanje vlastih navika i pokušaj zdravijeg početka godine.
–Sigurno je priča puno šira od samog alkohola kao takvog. Naime, možda ste i pratili malo u medijima proteklih dana, Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokazao je da su Hrvati po pitanju lijekova, na prvom mjestu u protekloj godini, zapravo najviše koristili anksiolike. To se dogodilo prvi put od kada se takva istraživanja rade i prezentiraju. Dakle, nešto se događa i sa našim društvom i s nama kao pojedincima – očito postajemo jako anksiozni, postajemo tjeskobni, ne znamo se s tim nositi, ne znamo se nositi možda ni s nekim očekivanjima koja se stavljaju pred nas ili koja sami sebi postavljamo. Božićni blagdani dodatno donose veliki pritisak i očekivanja na pojedinca i na obitelj. S druge strane, tu su naravno i određeni egzistencijalni problemi. Sve to se vjerojatno nekako poklopi, i onda ljudi koriste ono što im je najdostupnije, kazao je voditelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja, dr.med. Igor Salopek.
Alkohol u Hrvatskoj često se koristi za druženje, zabavu, ali i samoliječenje anksioznosti. Istraživanja pokazuju da 16-godišnjaci piju više alkohola od vršnjaka u EU, a među njima djevojke konzumiraju više od mladića. Klinike bilježe sve veći broj žena koje traže pomoć zbog alkoholizma, a mnogi problem ne prepoznaju dok se ne pojave ozbiljne posljedice. Tijekom blagdana i proslava konzumacija se dodatno povećava.
–Aktivno i sustavno liječenje prati više od 10 puta manje pacijenata koji dolaze potražiti pomoć i koji ozbiljno pristupaju liječenju. Oni koji dođu, trijezni se, a drugo jutro odu, to naravno nije liječenje. Kada je u pitanju pitanje znaju li ljudi reći “stop” ili “dosta”, apsolutno ne. Alkoholizam se nekako diskretno prišulja u čovjekov život i uvijek počinje s manjim količinama, povremenim pijenjem. Kasnije to može prerasti u binge drinking, što je danas vrlo često među mladima – nije kontinuirano svakodnevno pijenje, ali vikendom se pije u ogromnim količinama, što predstavlja jednu formu alkoholizma, jednu formu bolesti. Kada je riječ o mjerama koje bismo mogli koristiti, europske i američke smjernice kažu da za muškarce vrijedi do 14 alkoholnih pića ukupno tjedno, a za žene do 7 alkoholnih pića ukupno tjedno, rekao je Salopek.
Dobrovoljno liječenje alkoholičara rijetko se događa – većina ljudi potraži pomoć tek pod pritiskom obitelji, poslodavca ili sudskih mjera nakon kaznenih djela, nasilja ili prometnih nesreća. Podaci o konzumaciji alkohola među mladima i dalje su zabrinjavajući. Istraživanja, provodena više od 20 godina u Europskoj uniji, pokazuju da srednjoškolci lako dolaze do alkohola i redovito ga konzumiraju, a rezultati su slični i u drugim zemljama EU.
–Da, činjenica je, ali nemojmo zaboraviti da se dogodio još jedan pomak među mladim ljudima, koji se posebno primjećuje od vremena pandemije korone, a to je da su zapravo izrazito anksiozni i izrazito depresivni u odnosu na ranije generacije. Godinama smo govorili da svaki deseti školarac ima neki mentalni problem, a prošle godine došli smo do podatka da je to svaki šesti. To je praktički udvostručenje u svega nekoliko godina. Govorimo, ponavljam, o dominantnoj anksioznosti i depresiji te samozljeđivanju – jako puno mladih ljudi se samozljeđuje. Ima to sigurno veze s digitalnim tehnologijama, s nekim očekivanjima, roditeljskim stilovima i svim ostalim što se događa u društvu u zadnje vrijeme. Neki mladi ljudi pokušavaju “liječiti se” sami – bilo uz alkohol, marihuanu, koja često smiruje, ili pretjeranim korištenjem videoigara i digitalnih tehnologija, koje također ispuštaju dopamin u mozgu i djeluju smirujuće, zaključio je Salopek.
