Ove godine u Karlovcu ponovno se obilježava Tjedan mozga, a centralni događaj održat će se danas u atriju Veleučilišta od 19 do 21 sat. Posjetitelje očekuje niz zanimljivih predavanja. Tema ovogodišnjeg Tjedna mozga fokusira se na pokret i dobre međuljudske odnose, nastavljajući tradiciju raznih predavanja o funkcijama i otkrićima u mozgu kroz protekle godine. Pitanje evolucije mozga i našeg razumijevanja njegovih sposobnosti i dalje intrigira stručnjake: koliko smo zapravo napredovali u zadnjih deset godina i što nam novo otkrivaju istraživanja o ljudskom mozgu? Odgovor na ovo, ali i druga pitanja, za Trend je dao, dr. sc. Ervin Jančić.
–Pa izuzetno puno u zadnjih dvadeset godina, a ovo se naziva stoljeće mozga, uvijek se kaže desetljeća mozga ili zadnja dva desetljeća mozga. Razvile su se metode oslikavanja mozga, neurofizioloških pretraga, neurosonoloških, znači ultrazvučnih pretraga, a i same intervencije su se jako razvile, tako da se sada dio moždanog udara jednostavno uklanja mehaničkom trombektomijom, ili se rješava lijekovima kako bi se smanjio invaliditet i smrtnost. Evo, i ove godine smo se priključili svjetskom tjednu mozga, to je 25. Mi smo krenuli negdje od 2009. godine, kada je Rotary Club Karlovac Dubovac prvi put priključio organizaciji s jednom akcijom Vrijeme je mozak. Sva sredstva koja su bila prikupljena išla su u nabavu i opremanje prve jedinice za moždani udar. Prema procjeni, tada je moždani udar bio vodeći uzrok invaliditeta i smrtnosti u Hrvatskoj i modernim zemljama, kaže jančić.
Mozak treba stalnu stimulaciju i pravilnu prehranu da bi ostao zdrav, a posebno su korisni orašasti plodovi, grah, jaja, cjelovite žitarice i povremeno čokolada. On troši oko 20 % glukoze i velik dio kisika iz tijela, pa bilo kakvo prekidanje rada srca brzo ugrožava njegovu funkciju. Nas je zanimalo i je li istinita teorija da ljudi sa većim IQ-om imaju veći mozak.
–U biti, istraživanja kažu ne, ali regije dijelova mozga kod ljudi koji su nadareni ili koji su izvanprosječni u svojim rezultatima, na tom dijelu mozga imaju 30 do 50 posto gušći sloj i veći broj neurona. Tako je, prema stručnim zapisima, dio mozga preminulog našeg Anštajna bio 30 do 70 posto gušći u području koje se bavilo logikom i matematikom. Vjerojatno, kao i kod ostalih ovakvih ljudi koji su izuzetno talentirani i nadareni, taj dio mozga bude gušći, bogatiji neuronima, što donosi brži zaključak i bržu reakciju.
Djeca koja od malih nogu slušaju priče, bave se sportom, glazbom ili učenjem stranih jezika dobivaju širi spektar stimulacija koje potiču razvoj različitih regija mozga. Takav “paket mogućnosti” kasnije olakšava učenje, donošenje zaključaka i može potaknuti inovativnost, čineći ih uspješnijima u školovanju i budućim karijerama. A još jedno pitanje koje često zanima javnost: koji postotak mozga prosječni čovjek zapravo koristi?
-Literatura navodi podatke od 13 do 20 %. Ne bih se mogao s tim složiti, jer smo bombardirani s masom informacija – vizualnih, slušnih, osjetnih, svjetlosnih. Razmišljamo, koordiniramo pokrete. To su velika područja mozga i enormni brojevi neurona koji su u međusobnom kontaktu i sudjeluju u tome. Tako da ovih 13 do 20 % ne bih mogao prihvatiti – puno veći dio mozga se u svakom trenutku koristi. Čak i kad spavamo, dio mozga radi.
Edukacija javnosti, uključivanje studenata i zdravstvenih djelatnika te promocija prevencije i dobrih odnosa ključni su koraci u unapređenju zdravlja mozga. Rotary klub Karlovac Dubovac već godinama kroz akcije i donacije podržava zajednicu, posebno djecu i ranjive skupine, čime doprinosi širem društvenom utjecaju zdravih praksi i prevenciji. Tako će biti i ove godine na predavanjima, koja će se održati večeras od 19 do 21 sat u atriju Veleučilišta.
