Gimnazija Karlovac svečano je obilježila Dan škole i započela proslavu velike, 260. obljetnice gimnazijskog školovanja u Karlovcu, čiji počeci sežu u davnu 1766. godinu. Ovaj značajan jubilej škola je odlučila posvetiti profesorima koji su svojim radom, znanjem i predanošću obilježili generacije učenika, a posebno mjesto u programu zauzelo je otkrivanje informativnih spomen-ploča posvećenih Mariji Maci Vrbetić, uglednoj profesorici povijesti i kroničarki Karlovca, te Martinu Sekuliću, profesoru fizike koji je predavao Nikoli Tesli.
Svečanost je okupila učenike, nastavnike, bivše gimnazijalce i brojne uzvanike, među kojima su bili gradonačelnik Karlovca i nekadašnji ravnatelj Gimnazije Damir Mandić, saborska zastupnica Draženka Polović, zamjenica županice Karlovačke županije Vesna Hajsan Dolinar te ravnateljica Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić Kristina Čunović.

Ravnateljica Gimnazije Karlovac Snježana Štranjgar istaknula je kako je cilj obilježavanja velike obljetnice podsjetiti na važnost nastavnika, čiji utjecaj često nadilazi školske klupe i ostaje prisutan tijekom cijeloga života.
– Dragi učenici, ja se iskreno nadam da će i vaše školsko i kasnije životno iskustvo pokazati koliko su nastavnici važne osobe u vašem životu. Ova obljetnica ide u smjeru kojim želimo istaknuti važnost nastavnika za život običnog čovjeka, ali i ovih velikana koji su svakako obilježili vrijeme u kojem smo živjeli, u kojem živimo, a i ono što nas sve čeka. Školsko doba puno je raznih izazova, raznih poteškoća, ali i prekrasnih, blistavih trenutaka, poručila je Štranjgar.

Posebnu zahvalu uputila je bivšoj učenici Mirti Furjanić, koja je osmislila grafičko i idejno rješenje informativnih ploča, kao i nastavnicima koji su sudjelovali u pripremi programa.
Uz otkrivanje ploča, predstavljena je i prigodna dopisnica Hrvatske pošte te poseban poštanski žig izrađeni povodom 260. obljetnice Gimnazije Karlovac. O njihovoj simbolici govorila je profesorica Zrinka Tomašković, koja je sudjelovala u pripremi ovog dijela proslave.
Za motiv dopisnice odabran je nacrt školske zgrade, dok se na poštanskom žigu nalazi cvijet sa zabata gimnazijske zgrade. Pri izradi žiga pomogli su članovi Filatelističkog društva Karlovac.
– Kod odabira motiva htjeli smo odabrati nešto što će predstavljati sve nas ovdje, i nastavnike, i učenike, i bivše nastavnike, i bivše učenike, i bivše ravnatelje. Odlučili smo se za nacrt školske zgrade jer je školska zgrada ono što veže sve generacije gimnazijalaca u Karlovcu. Nismo htjeli izdvojiti nijednu osobu jer je Gimnazija važna zbog svakog pojedinog gimnazijalca, objasnila je Tomašković.

Prigodna dopisnica dostupna je u poštanskoj prodaji, a zainteresirani građani mogu svoje pošiljke obilježiti i posebnim žigom posvećenim velikoj obljetnici škole.
Središnji dio svečanosti bio je posvećen dvojici znamenitih nastavnika čiji su rad i znanje ostavili dubok trag u povijesti Karlovca i hrvatskog obrazovanja.
Prva informativna ploča posvećena je Mariji Maci Vrbetić, profesorici povijesti, pedagoginji, metodičarki i istraživačici karlovačke kulturne i obrazovne povijesti. O njezinu životu i radu govorio je publicist, novinar i doktor znanosti Danko Plevnik, koji je istaknuo njezin izniman doprinos obrazovanju brojnih generacija gimnazijalaca.
– Svaki grad čine svi njegovi građani, ali tek rijetki pojedinci svojim radom i posvećenošću ostave tako dubok trag da postanu dio njegova identiteta i memorije, kao povjesničarka, publicistkinja, pedagoginja i prevoditeljica Marija Vrbetić, teta Maca, kako su je s toplinom i poštovanjem zvale generacije Karlovčana. Čitav je svoj život željela biti posebna i u tome je uspjela. Diplomirala je germanistiku i psihologiju, a postala nacionalno i internacionalno ugledna didaktičarka, istaknuo je Plevnik.

Marija Vrbetić započela je rad u Gimnaziji Karlovac 1939. godine, neposredno nakon završetka studija, a predavala je do 1974. godine. Autorica je brojnih stručnih radova i udžbenika, a posebno se istaknula istraživanjem povijesti školstva, tiskarstva, knjižarstva, novinarstva i kulturnog života Karlovca.
Njezina studija „Četiristo godina karlovačkog školstva“ i danas predstavlja važan izvor za proučavanje obrazovnog i kulturnog razvoja grada. Osim stručnog rada, bila je poznata po svojem pedagoškom pristupu kojim je poticala učenike na logičko razmišljanje, samostalnost i razumijevanje povijesnih događaja, umjesto pukog memoriranja činjenica.
Informativna ploča posvećena Mariji Vrbetić povezana je s dodatnim sadržajima na mrežnoj stranici škole, gdje zainteresirani mogu doznati više o njezinu životu, stručnom radu i rukopisnoj ostavštini. Ploču je svečano otkrio Danko Plevnik.

Druga ploča posvećena je Martinu Sekuliću, profesoru fizike koji je u tadašnjoj Velikoj realki u Karlovcu predavao Nikoli Tesli tijekom njegova školovanja od 1870. do 1873. godine.
O važnosti Sekulićeva rada i njegova utjecaja na mladog Teslu govorio je profesor Darko Žubrinić, koji se godinama bavi istraživanjem manje poznatih pojedinosti iz Teslina života i školovanja. Podsjetio je kako je Tesla u svojoj autobiografiji opisao profesora fizike koji ga je posebno nadahnuo, iako ga nije izravno imenovao.
– Imao sam genijalnog profesora fizike na gimnaziji, odnosno Tesla kaže na gimnaziji u Karlovcu, ali naravno u njegovo vrijeme to je bila Velika realka. To je prva rečenica u kojoj Nikola Tesla ne imenuje toga profesora, ali profesor Vladimir Muljević prvi je otkrio o kojoj se osobi radi, da je upravo riječ o Martinu Sekuliću. Znači, rekao bih i ovo, neki pomalo zlonamjerni ljudi nekada kažu da je Nikola Tesla zaboravio ime Martina Sekulića, ispričao je Žubrinić.

Žubrinić je naglasio kako je Sekulić bio izniman nastavnik i znanstvenik, a posebno je zanimljiv podatak da je fizikalni kabinet karlovačke Velike realke u Teslino vrijeme raspolagao s čak 579 instrumenata. Time je škola već u drugoj polovici 19. stoljeća raspolagala iznimno kvalitetnom opremom za izvođenje nastave fizike.
Podsjetio je i kako je profesor Vladimir Muljević 1973. godine istraživanjem utvrdio da se upravo Martin Sekulić krije iza Teslina opisa profesora fizike u autobiografiji. Njegovo ime kasnije se pojavilo i u međunarodnoj literaturi o Tesli, uključujući sovjetsku biografiju objavljenu 1974. godine.
Zanimljiv je i podatak da se lik Martina Sekulića pojavljuje u televizijskoj seriji o Nikoli Tesli iz 1977. godine, u kojoj je Teslu utjelovio Rade Šerbedžija, a njegova profesora glumio Vanja Drach.
Žubrinić je posebno naglasio potrebu da se život i rad Martina Sekulića snažnije predstave hrvatskoj i međunarodnoj javnosti, budući da je njegov doprinos Teslinu obrazovanju i dalje nedovoljno poznat.

Svečanim otkrivanjem informativnih ploča Gimnazija Karlovac odala je priznanje profesorima koji su svojim djelovanjem nadahnuli brojne generacije učenika i pridonijeli razvoju obrazovanja, znanosti i kulture.
Proslava 260 godina gimnazijskog školovanja nastavit će se tijekom sljedećih mjeseci različitim programima kojima će škola predstaviti svoju bogatu povijest, znamenite učenike i nastavnike te važnu ulogu koju već više od dva i pol stoljeća ima u obrazovnom i društvenom životu Karlovca.


